Misija Artemis II uspješno okončana, ali teži izazovi pred NASA-om

Misija Artemis II okončana je trijumfalno, sa četvoro astronauta koji su obletjeli zadnju stranu Mjeseca i vratili se kući, kako to NASA naziva, savršenim uronom u Tihi okean. Svemirska letjelica Orion pokazala se izvrsnom, a slike koje su astronauti snimili oduševile su novu generaciju mogućnostima svemirskih putovanja.

No, postavlja se pitanje da li će današnja djeca očarana Artemisom moći da žive i rade na Mjesecu ili čak otići na Mars. Obilazak Mjeseca bio je relativno lak, dok težak posao tek slijedi. Posada misije oborila je niz rekorda, a Viktor Glover postao je prva osoba afroameričkog porekla, Kristina Koh prva žena, Džeremi Hansen prvi Kanađanin, a komandant Rid Vajzman najstarija osoba koja je putovala izvan niske Zemljine orbite. Dosegnuli su i rekordnih 252.756 milja od Zemlje, nadmašivši Apolo 13 iz 1970. godine.

Kada su Armstrong i Oldrin 1969. sleteli na Mjesec, mnogi su pretpostavljali da je to tek početak stalnih odlazaka, ali to se nije dogodilo. Ovog puta, NASA tvrdi da su ambicije drugačije. Direktor Džared Ajzakman izjavio je da Artemis II nije samo jedna misija, već početak povratka na Mjesec, sa ciljem izgradnje mjesečeve baze i postavljanja temelja za prve misije sa posadom prema Marsu.

Planovi su ambiciozni: Artemis III sredinom 2027. testira spajanje sa komercijalnim slijetnim letelicama u orbiti, dok bi Artemis IV početkom 2028. trebao biti prvo slijetanje sa posadom. Artemis V krajem iste godine pokrenuo bi izgradnju mjesečeve baze, sa ciljem jedne lunarne misije godišnje. Jozef Ašbaher, generalni direktor Evropske svemirske agencije, komentariše da zvuči kao naučna fantastika, ali da će mjesečeva ekonomija vremenom rasti.

Međutim, da bi astronauti kročili na površinu, NASA treba funkcionalne sletne letjelice. Ugovorila ih je sa dvjema privatnim kompanijama – SpaceX-ovim Starship visokim 35 metara i Blue Originovim kompaktnijim Blue Moon Mark 2, ali oba projekta značajno kasne. Prema izveštaju Kancelarije glavnog inspektora NASA-e od 10. marta, SpaceX kasni najmanje dvije godine, a Blue Origin osam mjeseci, uz brojne tehničke probleme.

Čak ni povratak kući nije bio bez neizvjesnosti. Kapsula Orion ušla je u atmosferu brzinom od 25.000 milja na sat, a NASA je bila svjesna mana toplotnog štita. Iako je prilagodila putanju povratka, posada se bezbjedno vratila. Međutim, direktor NASA-e priznao je da ovakav pristup nije pravi način dugoročnog djelovanja.

Rok 2028. za prvo slijetanje ne predstavlja samo tehnički cilj, već se poklapa sa Trampovim mandatom. Ajzakman je istakao da mu je predsjednik dao mandat za odlazak na Mjesec i izgradnju mjesečeve baze. Nezavisni analitičari ne vjeruju da je taj rok realan, ali Kongres ga finansira milijardama, jer se pojavljuje ozbiljan konkurent – Kina, koja planira slijetanje na Mjesec oko 2030. godine.

Pravi veliki cilj ostaje Mars, a Ilon Mask predviđa putovanje u tridesetim godinama, dok stručnjaci govore o četrdesetim. Samo putovanje bi trajalo sedam do devet mjeseci kroz kosmičko zračenje, bez mogućnosti spašavanja. Euforija oko Artemisa II sudara se sa hladnom računicom. Troškovi su porasli na oko pet milijardi dolara, a razvoj SLS rakete i kapsule Orion do sada je koštao više od 44 milijarde dolara.

Rizik od svjetskih kriza mogao bi ugroziti finansiranje ovog projekta, a pitanje je da li će proces imati dovoljno zamaha da stigne do površine Mjeseca i zatim do Marsa.