Misija Artemis Dva uspješna, ali najteži dio tek slijedi

Misija Artemis Dva uspješno je poslala četiri astronauta u obletanje dalje strane Mjeseca. Posle deset dana, bezbedno su se vratili kući. Letelica Orion imala je zadivljujući učinak, a slike astronauta oduševile su čitavu novu generaciju vezano za mogućnosti svemirskog putovanja. Pitanje koje se postavlja je da li će ova djeca dočekati da žive i rade na Mjesecu tokom svog životnog vijeka. Možda čak i da odu do Marsa, kao što Artemisov program obećava?

Međutim, obleteti Mjesec bilo je relativno lako, dok teži dio tek predstoji. Kada su Nil Armstrong i Baz Oldrin postali prvi ljudi koji su sleteli na Mjesec u julu 1969. godine, mnogi su pretpostavili da će ljudi uskoro živeti i raditi u svemiru. Nažalost, program Apolo nije nastao iz ljubavi prema istraživanju, već iz Hladnog rata, da bi se pokazala nadmoć Sjedinjenih Američkih Država nad Sovjetskim Savezom. Taj podvig je postignut Armstrongovim 'malim korakom', ali je interesovanje opalo i buduće misije su otkazane.

Ovaj put, ambicija NASA-e je drugačija. Planovi za jedno lunarno sletanje sa posadom godišnje počev od 2028. godine, sa petom misijom Artemis planiranom kasnije iste godine, izradio je Džared Ajzekmen, administrator. Ta misija će obeležiti početak onoga što NASA naziva vlastitom 'Mesečevom bazom'. Jozef Ašbaher, generalni direktor Evropske svemirske agencije (ESA), naglašava da će ekonomija Mjeseca početi da se razvija, ali će biti potrebno vrijeme da se postave razni elementi.

Međutim, kako bi astronautske čizme kročile na površinu Mjeseca, NASA-i je potreban sletač. Dve privatne kompanije su zadužene za izgradnju sletača: Spejs Iks Ilona Maska i Blu Oridžin Džefa Bezosa. Iako su oboje ambiciozni, kasne u odnosu na raspored. Izveštaj Kancelarije generalnog inspektora NASA-e ukazuje na to da lunarna raketa Staršip Spejs Iksa kasni najmanje dve godine, dok Blu Oridžin kasni najmanje osam meseci.

Novi sletači moraju nositi značajne količine infrastrukture, što zahteva ogromne zalihe pogonskog goriva. NASA planira da to gorivo pohrani u skladištu koje će orbitirati oko Zemlje, koristeći više od 10 različitih letova tankera. Održavanje ovih resursa u svemirskom vakuumu predstavlja veliki inženjerski izazov. Sledeća misija Artemisa, Artemis Tri, zakazana je za sredinu 2027. godine, ali mnogi analitičari sumnjaju u realnost postavljenih rokova.

Kongres je podržao cilj da se Artemis prvi put sleti na Mjesec do 2028. godine, s obzirom na to da je to dio svemirske politike Donalda Trampa. Ipak, Kinezi planiraju slijetanje astronauta na Mjesec do 2030. godine, što ukazuje na potencijalnu novu svemirsku trku. Što se tiče Marsa, planovi za slanje ljudi na Crvenu planetu su još ambiciozniji, ali se očekuju izazovi koji nadmašuju bilo šta potrebno za sletanje na Mjesec.

Misija Artemis Dva je ponovo stavila ljudski svemirski let na dnevni red, a privatne kompanije aktivno grade rakete i sletače. Dok NASA pokušava da povrati svoju slavu, novo partnerstvo na obali Floride ukazuje na uzbudljive stvari koje dolaze u svemiru.