Porez na bogatstvo mogao bi donijeti Njemačkoj 147 milijardi eura godišnje

U Njemačkoj se već 30 godina ne ubire porez na bogatstvo, ali ljevica predlaže njegovo ponovno uvođenje. Prema studiji koju je naručio Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), takav porez mogao bi donijeti oko 147 milijardi eura godišnje.

Model koji predlaže ljevičari predviđa da se porez ne bi plaćao na ličnu imovinu do milion eura i na imovinu preduzeća do pet miliona eura. Za imovinu iznad tih iznosa predviđena je poreska stopa od 1%, dok bi za imovinu veću od 50 miliona eura stopa porasla na 5%, a za imovinu iznad milijardu eura na 12%. Očekuje se da će se ukupno 147,4 milijarde eura sliti u budžete njemačkih pokrajina.

Na primjer, Bavarska bi dobijala oko 19 milijardi eura više godišnje, dok bi Tiringija imala dodatak od 2,3 milijarde eura. Porez bi pogodio najbogatijih jedan procenat stanovništva, odnosno ljude čija imovina prelazi oko 2,3 miliona eura. U Njemačkoj je takvih oko 700.000 koji posjeduju trećinu ukupnog privatnog bogatstva.

Multimilioner Josef Rik, čije se bogatstvo procjenjuje na više od 40 miliona eura, zalaže se za ponovno uvođenje poreza na bogatstvo. On smatra da bi, uprkos plaćanju poreza, imovina i dalje rasla, ali sporije nego bez poreza. „Da budem jasan, ni ja baš ne volim da plaćam porez“, rekao je Rik, ali dodaje da je to pravedno i potrebno za društvo zasnovano na učinku.

U Njemačkoj je rad znatno više oporezovan nego kapital. Na primjer, porez na primanja za samce počinje već kod prihoda od nešto više od hiljadu eura mjesečno, a najviša granična stopa od 45% počinje tek kod oko 23.000 eura mjesečno. S druge strane, bogati ljudi često ne plaćaju porez na kapital do trenutka prodaje imovine, dok su njihovi tekući prihodi oporezovani na 27%.

Porez na bogatstvo je u Njemačkoj suspendovan 1997. godine zbog neusklađenosti sa Ustavom. Prema tadašnjim pravilima, nekretnine su bile procjenjivane na osnovu zastarjelih parametara. Ljevica tvrdi da je važno otvoriti pitanje preraspodjele bogatstva, dok su neki političari, poput Jens Špana iz CDU, priznali da postoji problem raspodjele.

Socijaldemokratska partija Njemačke podržava jače oporezivanje bogatstva, a Zeleni to vide kao instrument za postizanje veće pravednosti u društvu.