Njemačka traži predsjednicu

Njemačka za godinu dana bira novog šefa države. Mnogi žele da to po prvi put u istoriji bude žena. U jednom se gotovo svi slažu: kada Frank-Valter Štrajnmajer prestane da bude njemački predsjednik, na čelo države bi trebalo da dođe žena – prvi put u istoriji Savezne Republike Njemačke.

Izbor će biti održan 30. januara 2027. u Berlinu. Kancelar Fridrih Merc, vođa njemačkih Demohrišćana, nedavno se u jednom TV-intervjuu osvrnuo na tu temu rekavši da želi, zajedno s vodećim predstavnicima manjeg koalicionog partnera, SPD, u septembru da predloži kandidata. „Želim da odaberemo osobu koja će predstavljati zemlju u svojoj punoj širini“, saopštio je Merc, dodajući da ta osoba mora ljudima da daje orijentaciju, posebno u teškim vremenima.

Septembar je odabran svjesno, jer tada se u dvije njemačke pokrajine održavaju posljednji ovogodišnji pokrajinski izbori. Poslije njih će biti jasno kako stoji većina u Saveznoj skupštini (Bundesversammlung), koja se okuplja isključivo radi izbora novog predsjednika. Sastoji se od svih poslanika Bundestaga i jednakog broja predstavnika koje delegira 16 njemačkih pokrajinskih parlamenata.

Mnoge Socijaldemokrati govore da bi na funkciju šefa države ovoga puta trebalo da dođe žena, a opozicione stranke, poput Zelenih, smatraju da je ta ideja dobra. Međutim, bivša kancelarka Angela Merkel odmah je odbacila predlog Zelenih da bude izabrana za predsjednicu Njemačke, nazivajući to „apsurdnim“.

Kandidat ili kandidatkinja za najvišu funkciju određuje se u pregovorima unutar vlade, a zatim izlazi na izbor. Iako kancelar formalno zauzima treće mjesto u hijerarhiji državnih organa, politički je to najvažnije mjesto. Izborom osobe koja predstavlja državu na unutrašnjem i spoljnjem planu, vlada i kancelar mogu da pošalju snažnu političku poruku.

Ime Julije Klekner, energične predsjednice parlamenta, često se pominje u kontekstu prve predsjednice, ali bi bila teško prihvatljiva Socijaldemokratama, Ljevici i Zelenima. Veće šanse imala bi Ilze Aigner iz CSU-a, koja je pokazala sposobnost da gradi mostove preko stranačkih granica. Njena slabost je, međutim, to što bi, ukoliko bi ona postala predsjednica države, šanse lidera njene stranke CSU, bavarskog premijera Markusa Zedera, da ikada postane kancelar, bile svedene na nulu.

Često se pominje i sadašnja ministarka obrazovanja Karin Prijen (CDU), koja uživa simpatije i u drugim strankama i bila bi prva osoba s jevrejskim korijenima na čelu države. Njena slabost je to što pripada lijevom krilu konzervativne CDU, koje pod Fridrihom Mercom nema podršku većine.

Teškoće u pronalaženju odgovarajuće kandidatkinje pokazuje i slučaj Juli Ce, poznate spisateljice i doktorke međunarodnog prava, koja je imala iskustva u administraciji. Međutim, da Ce preuzme funkciju šefice države gotovo je isključeno, iako bivši kancelar Olaf Šolc to može da zamisli.

Godinu dana prije ponovnog izbora njemačkog predsjednika, još nema kandidatkinje koja bi se usudila da prihvati funkciju ili imala šanse da dobije većinu. Da li će na kraju to opet da bude muškarac? Kancelar Friedrih Merc i vicekancelar Lars Klingbajl imaju još nekoliko mjeseci za potragu za odgovarajućim kandidatom ili kandidatkinjom.