Kipar: Napetosti oko britanskih baza nakon rata s Iranom

Kipar želi 'otvorenu i iskrenu raspravu' o budućnosti britanskih baza, nakon incidenta sa dronom koji se srušio na suverenu britansku teritoriju u bazi Akrotiri. Ovaj događaj ponovo je otvorio stare polemike na tom podijeljenom ostrvu.

Kiparski zvaničnici sumnjaju da je dron koji je pogodio bazu lansiran iz obližnjeg Libana od strane Hezbolaha, grupe koju podržava Iran, nakon američko-izraelskih udara u kojima je ubijen vrhovni vođa Irana. Udar je izazvao minimalnu štetu i nije bilo žrtava, ali je izazvao bijes među pojedinim stanovnicima koji smatraju da ih povezanost Velike Britanije sa Vašingtonom čini metom.

„Kao država smo postali meta zbog baza. Možda je vrijeme da se preispita njihov status. Možda je vrijeme da odu“, rekao je Panajotis, otac troje djece. Kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis, koji nije poznat po podizanju diplomatskih tenzija, izjavio je da želi 'otvorenu i iskrenu raspravu' o budućnosti baza 'kada se situacija na Bliskom istoku smiri'. On je baze nazvao 'kolonijalnim nasljeđem' u izjavi novinarima u Briselu.

London odbacuje kritike, navodeći da je prisustvo Britanaca izvor zaposlenja za hiljade Kiprana. „Naše baze na Kipru imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju bezbjednosti britanskih građana i naših saveznika u Mediteranu i na Bliskom istoku“, saopštio je portparol britanskog Ministarstva odbrane.

Nakon incidenta sa dronom, nekoliko zemalja EU, među kojima su Francuska, Španija, Italija, Holandija i Grčka, poslale su ratne brodove i drugu vojnu opremu kako bi ojačale odbranu oko ostrva. Politički analitičar Mihalis Kontos ističe da je podrška EU značajna za Republiku Kipar, jer nije članica NATO.

Na sjeveru ostrva, vojno prisustvo nije ograničeno samo na jug. Nakon raspoređivanja snaga EU, i Turska je dodatno pojačala svoje prisustvo borbenim avionima. Ova paralelna vojna jačanja mogu povećati rizik od tenzija.

Većina ljudi sa kojima smo razgovarali, i na sjeveru i na jugu, dijeli slično mišljenje: žele kraj kontrolnih punktova, faktičkih granica i tampon-zona, ali za sada ne vide izlaz. „Turski i grčki Kiprani su braća. Moramo da pronađemo rješenje“, smatra Umran, vlasnica kafića na sjeveru Kipra.

Politički analitičar Mihalis Kontos zaključuje da je sukob sa Iranom samo dodatno ukazao na nasljeđe i neriješeni karakter kiparskog konflikta, naglašavajući potrebu za rješavanjem unutrašnjih problema.