Putin traži od oligarha finansijsku pomoć za budžet zbog rata u Ukrajini

Iz sata u sat: FT: Putin zahtijeva da oligarsi finansijski pomognu budžet zbog troškova rata. Upravo 08:57.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da, iako SAD najviše pomažu Ukrajini, taj sukob nije američki rat, dok premijer Mađarske Viktor Orban ističe da je nepravedno što građani njegove zemlje trpe ekonomske posljedice konflikta u kojem ne učestvuju.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se situacije u Iranu i Ukrajini razlikuju, jer je, prema njegovim riječima, 'Kijev, zajedno sa svojim zapadnim sponzorima, prekršio sve međunarodne norme koje je bilo moguće prekršiti'.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od vodećih ruskih biznismena da doniraju sredstva u državni budžet kako bi pomogli stabilizaciju finansija zemlje zbog rastućih troškova rata u Ukrajini, rekli su izvori upoznati sa situacijom za list Financial Times. Kako su naveli ti izvori, Putin je iznio zahtjev juče, tokom sastanka sa grupom istaknutih oligarha, i jasno poručio da je odlučan da nastavi rat dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalim dijelovima regiona Donbasa koji nisu pod njenom kontrolom.

Prema navodima izvora, najmanje dvojica biznismena izrazila su spremnost da pomognu. Oligarh Sulejman Kerimov navodno je ponudio doprinos od 1,1 milijardu eura, dok je magnat u industriji metala Oleg Deripaska takođe pristao da učestvuje. Zahtjev za dobrovoljne doprinose dio je šireg nastojanja vlasti da uključe ruske kompanije u finansiranje povećanih vojnih troškova.

Rusija je u januaru povećala PDV sa 20 na 22 odsto kako bi prikupila dodatna sredstva, dok je ranije uveden i jednokratni porez na neočekivane prihode velikih kompanija. Ruski ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov rekao je da vlasti razmatraju i mogućnost novog poreza na neočekivane prihode ukoliko rublja nastavi da slabi.

Ruski vojni budžet prošle godine je porastao za 42 odsto i dostigao 13,1 bilion rubalja, odnosno oko 143 milijarde eura. U međuvremenu, borbe u regionu Donbasa usporene su intenzivnim ratovanjem dronovima, što je dovelo do većih gubitaka među ruskim snagama.

Posljednja runda mirovnih pregovora zastala je u januaru zbog neslaganja oko teritorijalnih zahtjeva. Ruski budžetski deficit u prva dva mjeseca godine dostigao je više od 90 odsto planiranog godišnjeg nivoa, dok su zapadne sankcije primorale Moskvu da prodaje naftu uz velike popuste. Nastavljeni napadi na Ukrajinu.

Ruska vojska nastavlja sa intenzivnim napadima širom Ukrajine, na meti su bile Zaporoška i Harkovska oblast. Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Prema saopštenju ruskih vlasti, nad više ruskih regiona oboreno je 125 ukrajinskih dronova.

U Belgorodu su u napadima poginula dva civila, a jedan je ranjen. Rafinerija nafte 'Kirišinjefteorgsintez' u Lenjingradskoj oblasti oštećena je u napadu dronova. Moskva očekuje nastavak pregovora o Ukrajini čim okolnosti dozvole, a teritorijalno pitanje ostaje ključno, saopštio je Kremlj.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je trilateralni sastanak sa predsjednicima SAD i Rusije jedini način za rješavanje preostalih teritorijalnih pitanja i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija.

Prema njegovim riječima, uslovljavanje SAD povlačenjem snaga iz Donbasa ugrožava bezbjednost Ukrajine i šireg regiona. Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog pritiska SAD na Kijev. Visoka predstavnica EU Kaja Kalas ocijenila je da je takav pristup pogrešan i upozorila da Ukrajina ne smije upasti u zamku ruskih zahtjeva.

Specijalni predstavnik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev naveo je da je Kijev shvatio da će bezbjednosne garancije SAD dobiti tek nakon povlačenja snaga iz Donbasa, što je, prema njegovim riječima, ohrabrujuće za pregovore. Na diplomatskom planu, ruska parlamentarna delegacija je stigla u Vašington na razgovore sa članovima Kongresa, što je prvi korak ka obnovi dijaloga.