Iran traži uključivanje Libana u svaki sporazum o prekidu vatre sa SAD i Izraelom

Iran je posrednicima poručio da Liban mora biti uključen u svaki sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Izraelom, naveli su regionalni izvori upoznati sa stavovima Teherana, dovodeći kraj rata u vezu sa obustavom izraelske ofanzive protiv Hezbolaha, piše agencija Rojters.

Iranska Pres TV je objavila da Teheran želi da svaki dogovor sa SAD obezbijedi kraj rata i protiv Irana i protiv drugih "grupa otpora" u regionu. Visoki iranski zvaničnik rekao je da Teheran razmatra američki predlog za okončanje regionalnog rata koji traje skoro mjesec, naglašavajući da ga Iran zasad nije potpuno odbacio.

Šest regionalnih izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, naveli su da je Teheran sredinom marta obavijestio posrednike o želji za sporazumom koji bi zaustavio izraelske napade na libansku oružanu grupu Hezbolah. Hezbolah, osnovan 1982. godine od strane pripadnika iranske Revolucionarne garde, smatra se glavnim osloncem iranskog regionalnog saveza oružanih aktera.

Ova grupa je 2. marta otvorila vatru na Izrael u znak solidarnosti sa Teheranom, što je izazvalo izraelsku vazdušnu i kopnenu kampanju u Libanu. Iransko ministarstvo spoljnih poslova, izraelsko ministarstvo spoljnih poslova i izraelska vojska nisu odmah odgovorili na Rojtersova pitanja o ovom pitanju.

Visoki zvaničnik administracije predsjednika SAD Donalda Trampa izjavio je da su okončanje iranskih "posredničkih aktivnosti" i razoružavanje Hezbolaha "ključni za obezbjeđivanje mira i stabilnosti u Libanu i širom regiona".

Jedan od regionalnih izvora rekao je da je Hezbolah dobio "iranske garancije" da će biti uključen u svaki širi sporazum. "Iran daje prioritet Libanu - neće prihvatiti izraelska kršenja u Libanu kao što se dogodilo poslije prekida vatre 2024. godine", rekao je izvor, misleći na nastavak izraelskih udara na Liban uprkos primirju iz 2024. godine, kojim je okončan posljednji rat između Hezbolaha i Izraela.

Takvo povezivanje dodatno bi potvrdilo veze Teherana sa Hezbolahom u trenutku političkih previranja u Bejrutu, gdje je odluka ove šiitske muslimanske grupe da uđe u rat pojačala dugotrajne tenzije sa drugim vjerskim i političkim frakcijama. Hezbolah je dugo bio dominantna sila u libanskoj državi, ali je njegov uticaj naglo oslabio nakon teških udara Izraela 2024. godine. Nova vlada u Libanu postavila je dosad nezabilježene zahtjeve za njegovim razoružanjem i zabranila njene vojne aktivnosti.

Ministarstvo spoljnih poslova Libana je proglasilo imenovanog iranskog ambasadora personom non grata. Hezbolah i druge vodeće šiitske muslimanske ličnosti u zemlji osudile su taj potez i poručile da izaslanik treba da ostane. Jedan strani zvaničnik u Bejrutu, upoznat sa stavom Hezbolaha, rekao je da se ta grupa nada da bi joj primirje uz podršku Irana pomoglo da ojača svoj politički položaj u Libanu.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova je saopštilo da "Izrael nije vodio i ne vodi pregovore sa iranskim terorističkim režimom". Izvor upoznat sa izraelskom vojnom strategijom rekao je da će se izraelski napadi na Hezbolah vjerovatno nastaviti i poslije vazdušnog rata sa Iranom, opisujući ta dva fronta kao nepovezana.

Prema navodima četiri libanska izvora, Hezbolah je svoju odluku da se uključi u sukob zasnovao na procjeni da će iransko vjersko rukovodstvo preživjeti rat i da će doći do regionalnog prekida vatre koji će obuhvatiti i tu libansku grupu. Libanske vlasti navode da je u izraelskim napadima od 2. marta u Libanu poginulo više od 1.000 ljudi, dok je više od milion raseljeno.