Banska Štjavnica: Srebrni grad sa 60 jezera

Banska Štjavnica leži usred velike kružne depresije nastale urušavanjem drevnog vulkana, čiji rub danas čini planinski lanac Štjavnički vrhovi. Ovaj grad se često opisuje kao "skriveni dragulj unutar vulkana" ili "srebrni grad sa 60 jezera", a zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhitekture 1993. godine upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Mjesto je nekada bilo vrlo bogato rudnicima zlata i srebra. Prvi radnici u njima bili su iz susjedne Češke i Šleske, a u jednom dokumentu zabilježenom davne 1156. Banska Štjavnica se spominjala kao "Terra banensium", što na latinskom jeziku bukvalno znači "zemlja rudara". Barut se u rudarstvu prvi put koristio upravo ondje 1627., a nakon što su 1722. rudnici u regonu počeli plaviti, za ispumpavanje vode koristili su se rani parni strojevi, među prvima na evropskom kontinentu.

Osim toga, 1735. u Banskoj Štjavnici osnovana je rudarska škola, a 1762. i rudarska akademija, koja se smatrala prvom tehničkom visokom školom u svijetu. Centar ovog slovačkog dragulja krasi Trg sv. Trojstva, kojim dominira veliki barokni kužni pil (stub). Na njemu se nalaze i gotička gradska vijećnica iz 14. vijeka te mineraloški muzej, a trg se često pretvara i u pozornicu na kojoj se održavaju različite kulturne manifestacije.

Vijećnica, koja je od 1507. do 1679. obnavljana u renesansnom stilu, svojevremeno je bila spojena sa kapelom sv. Ane, ali ona je srušena u 18. vijeku. Na isto mjesto tada je postavljen kip Gospe. Banska Štjavnica ima i dva dvorca, Stari i Novi, koji su danas muzeji. Jedan od najstarijih rudarskih gradova u Slovačkoj, od prijestonice Bratislave udaljen oko 170 kilometara, osnovan je u 13. vijeku, iako arheološki dokazi potvrđuju da se ruda ondje eksploatisala još u kasnom bronzanom dobu.

U srednjem vijeku bio je važan privredni centar, a današnji urbani izgled uglavnom je oblikovan u 16. vijeku. Tada su izgrađene raskošne kuće u kasnogotičkom i renesansnom stilu te impresivna crkva sv. Katarine, jedna od najljepših u Slovačkoj. U istom periodu podignut je i odbrambeni sistem oko grada, Stari dvorac, Novi dvorac, kao i barokna gradska vrata Piarg. Na vulkanskom brdu Šarfenberg iznad Banske Štjavnice uzdiže se i impresivna barokna kalvarija, jedan od najmoćnijih sakralnih kompleksa u srednjoj Evropi.

Kalvarija Banska Štjavnica izgrađena je između 1744. i 1751., a sastoji se od tri crkve i 22 kapelice. Sve su raspoređene duž strmih padina. Sa vrha se pruža divan pogled na istorijsku jezgru grada i okolni krajolik. Posebno je zanimljiv i sistem umjetnih akumulacijskih jezera, sa više od 100 kilometara dugom mrežom kanala i brana, koji je počeo nastajati u 16. vijeku, a dodatno je razvijen u 18. vijeku. Ne samo da je služio rudarskoj industriji, već je i čitav grad snadbijevao pitkom vodom.

Sve do 19. vijeka ova slovačka ljepotica bila je jedan od tehnološki najnaprednijih rudarskih centara u Evropi, svojevrsna verzija Silicijske doline tog vremena. O toj epohi svjedoči muzej rudarstva u okviru kojeg možete posjetiti rudnik srebra iz 17. vijeka. Tu je i istorijski rudnik Glanzenberg, koji leži odmah ispod središta grada.