Evropa na udaru suše: Dunav i Rajna na istorijskom minimumu

Evropa se suočava sa sušom, a većina velikih rijeka bilježi istorijski niske vodostaje. Najteža situacija je na Dunavu i Rajni. Posledice osjećaju energetika, rečni saobraćaj, privreda i poljoprivreda.

Mađarska i Rumunija čine sve kako bi prolongirale potpuno gašenje nuklearki.

U Rumuniji, poslije miniranja obale Dunava, potapaju i četiri barže da bi preusmjerili dotok i povećali nivo vode u nuklearku Černavode za hlađenje reaktora.

Državni sekretar u rumunskom Ministarstvu saobraćaja Jonel Skriošteanu kaže da će barže biti postavljene blizu obale i da će biti potrebno dublje iskopavanje nego što je prvobitno planirano.

Kapetan će ih usidriti, biće vezane na obalu. Moraćemo dublje iskopavati nego što smo prvobitno procijenili. To uopšte nije jednostavna operacija, rekao je Skriošteanu.

Plovidba smanjena, transport sve skuplji

I na Dunavu i na Rajni plovidba je višestruko smanjena, dok je na pojedinim dijelovima tih reka i obustavljena. U Njemačkoj i Holandiji upozoravaju da nizak nivo Rajne ugrožava rad kompanija koje zavise od riječnog transporta.

Zvaničnik njemačke Savezne uprave za plovne puteve i plovidbu za Rajnu Florijan Krekel navodi da su najprije prestali da saobraćaju brodovi za riječna krstarenja, a potom i veći teretni brodovi.

Sada saobraćaju samo manji brodovi, a obim transporta je sve manji, naglasio je Krekel.

Inaciju distribucije vode ukazuje da se Holandija suočava sa izuzetnom situacijom i rekordno niskim vodostajem Rajne. Danas se suočavamo sa najnižim vodostajem ikada zabilježenim na rijeci Rajni. U Holandiji je veoma sušno – istakao je Slagter.

Nizak vodostaj značajno je smanjio i količinu robe koju barže mogu da prevezu. Predstavnik Privredne komore Koblenca Fabijan Gotlih kaže da je njihov kapacitet na Rajni pao na petinu uobičajenog.

– Pri normalnom vodostaju, barža na Rajni može da preveze oko 500 kontejnera. Trenutno je taj kapacitet pao na petinu. To znači da 400 kontejnera negdje stoji neiskorišćeno, dok je transport onih 100 koje mogu da prevezu znatno skuplji – istakao je Fabijan Gotlih.

Suša pogađa i poljoprivredu

Posljedice suše trpi i poljoprivreda, a zemlje su primorane da preduzimaju mjere za smanjenje potrošnje vode. Navodnjavanje je u pojedinim područjima zabranjeno ili ograničeno, a pogođeni su stočarstvo i prerađivačka industrija.

Sekretar Udruženja za stočarstvo pri Privrednoj komori Srbije Nenad Budimović ukazuje na velike količine vode potrebne za proizvodnju mlijeka i mesa, kao i za napajanje stoke tokom sušnih perioda.

– Na primjer, za proizvodnju jednog litra mlijeka potrebno je oko pet litara vode. Uopšteno govoreći, za proizvodnju jednog kilograma govedine potrebno je 14.000 litara vode. Kada nastupe ovakvi periodi, suočavamo se sa velikim izazovom jer, u takvim uslovima, jedna krava može da popije između 80 i 150 litara vode dnevno – rekao je Budimović.

Stručnjaci upozoravaju da će se razmjere ekonomskih posljedica suše tek sagledavati i da će Evropa morati da mijenja pristup upravljanju vodnim resursima.