U Izraelu veliki protest ultraortodoksnih Jevreja koji neće u vojsku

Desetine hiljada ultraortodoksnih Jevreja protestuju širom Izraela protiv obavezne regrutacije, uz blokade puteva i sukobe s policijom.

5
U Izraelu veliki protest ultraortodoksnih Jevreja koji neće u vojsku

U Izraelu su se desile velike demonstracije ultraortodoksnih Jevreja koji se protive obaveznoj regrutaciji. Ove proteste je organizovalo desetine hiljada ljudi, koji su blokirali puteve i željezničke pruge, a došlo je i do paljenja automobila, prenosi Beta.

Protesti su uglavnom zaustavili centralni dio zemlje, dok su autoputevi i javni prevoz bili blokirani ogromnim masama ljudi u Jerusalimu i oblasti Tel Aviva. Policija je saopštila da je koristila vodene topove i konje kako bi obuzdala protestante.

Vojna obaveza u Izraelu postoji za većinu Jevreja, uključujući i muškarce i žene, ali su politički moćne ultraortodoksne stranke izborile izuzetke za svoje sljedbenike. Ovi pojedinci mogu izbjeći vojnu službu ako pohađaju vjerske seminare, no ti izuzeci se sada suočavaju s pritiskom regrutacije.

Drugim Izraelcima je postalo dosta ukorijenjenog sistema izuzetaka za ultraortodoksne Jevreje, posebno s obzirom na to da je vojska na ivici pucanja zbog stalnih ratova, a mnogi vojnici su bili u borbenim jedinicama više puta. Ova tema razara iznutra vladajuću koaliciju premijera Benjamina Netanjahua, a ultraortodoksne stranke su povukle podršku vladi zbog uvođenja vojne obaveze, što bi moglo dovesti do pomjeranja izbora koji su planirani za jesen.

Svake godine oko 13.000 ultraortodoksnih Jevreja puni 18 godina, ali manje od 10 odsto njih biva regrutovano, pokazuju zvanični podaci. Mnogi u zatvorenoj ultraortodoksnoj zajednici strahuju da bi vojna služba izložila njihovu omladinu sekularnim uticajima koje ne žele.

Vojska nastoji da produži period obavezne službe, koja za većinu muškaraca iznosi gotovo tri godine, nakon čega slijede godine u rezervi uz niz ograničenja. Žene imaju kraći vojni rok, koji iznosi dvije godine. Ultraortodoksni Jevreji čine 13 odsto izraelskog stanovništva i njihov broj raste. Njihovo izuzimanje od vojne obaveze datira još od osnivanja države 1948. godine, kada je mali broj studenata pokušao da oživi jevrejski sistem stipendiranja vjeroučenja, koji je prethodno uništen Holokaustom.

Izuzeci i državne stipendije koje mnogi studenti bogoslovije dobijaju do 26. godine izazvali su nezadovoljstvo među drugim Izraelcima. Izrael trenutno ima vojno prisustvo u Gazi, Libanu i Siriji, a vodi i rat protiv Irana, što dodatno opterećuje vojsku. Vrhovni sud Izraela je 2017. godine utvrdio da su nezakoniti izuzeci od vojne službe iz vjerskih razloga, ali su ti izuzeci još uvijek na snazi zbog Vladine taktike odlaganja.

Komentari

Pročitaj još

U Libanu skoro 14.000 pognulih i ranjenih u napadima Izraela

Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je od 2. marta u napadima Izraela poginulo 3.433 ljudi, dok je 10.395 ranjeno.

U Libanu skoro 14.000 pognulih i ranjenih u napadima Izraela

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.