Barjaktarović: Sistem zaštite korisnika osiguranja u Crnoj Gori funkcioniše

Direktor Agencije za nadzor osiguranja (ANO), Branko Barjaktarović, saopštio je da sistem zaštite korisnika osiguranja u Crnoj Gori funkcioniše. On je dodao da se priroda pritužbi dominantno odnosi na pojedinačne odštetne postupke, a ne na sistemski problem nedostatka tržišne konkurencije.

Barjaktarović je kazao da su društva za osiguranje u Crnoj Gori prošle godine riješila ukupno 102,12 hiljada šteta, u iznosu većem od 65,4 miliona eura. „Broj prigovora predstavlja manje od 0,1 odsto ukupnog broja riješenih šteta, dok je svega oko 0,02 odsto riješenih šteta bilo predmet osnovanih prigovora. Ti podaci pokazuju da sistem zaštite korisnika osiguranja funkcioniše“, rekao je Barjaktarović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je objasnio da se broj prigovora mora posmatrati u kontekstu ukupnog obima poslovanja sektora. Tako je Agencija prošle godine primila ukupno 93 prigovora, od kojih su se 92 odnosila na društva za osiguranje, a jedan na Nacionalni biro osiguravača. „Najveći broj prigovora odnosio se na osiguranje od autoodgovornosti, zatim od posljedica nezgode i kasko osiguranje. Predmet prigovora najčešće je bio način procjene štete, obračun naknade, dodatna dokumentacija potrebna za obradu zahtjeva ili razlozi za odbijanje odštetnog zahtjeva“, precizirao je Barjaktarović.

On je dodao da je od ukupno riješenih prigovora, 71 ocijenjen kao neosnovan, jer je utvrđeno da su društva postupala u skladu sa zakonom i uslovima osiguranja, a 17 kao osnovano. „Nakon toga su društva obavila dodatne isplate ili zaključila vansudska poravnanja sa podnosiocima prigovora. U pet slučajeva postupak je obustavljen zbog povlačenja prigovora ili pokretanja drugih postupaka pred nadležnim institucijama“, rekao je Barjaktarović.

On je saopštio da se pritužbe građana u sektoru osiguranja najčešće odnose na rokove rješavanja šteta, visinu naknade ili razloge za odbijanje odštetnih zahtjeva, što predstavlja uobičajenu pojavu prisutnu i na znatno razvijenijim i konkurentnijim tržištima osiguranja. „Do sada nijesmo identifikovali pokazatelje koji bi takve pritužbe direktno povezivali sa brojem učesnika na tržištu ili nivoom tržišne konkurencije“, kazao je Barjaktarović.

Agencija je, prema njegovim riječima, u prethodnom periodu dodatno pojačala fokus na zaštitu prava osiguranika i unapređenje kvaliteta usluge, kako kroz nadzorne aktivnosti, tako i kroz intenzivniju komunikaciju sa menadžmentima društava za osiguranje.

„Tokom ove godine poseban fokus nadzora biće usmjeren na bankokanale kao značajan distributivni kanal društava za osiguranje, posebno u dijelu nadzora nad distributivnim praksama, upravljanja interesima korisnika osiguranja i procjene adekvatnosti premijskog tarifiranja u odnosu na preuzete rizike. Svjesni smo da se kroz bankarske kanale osiguranje često prodaje kao prateći proizvod uz kredite, i naš eksplicitan cilj je da osiguramo da građani u tim situacijama dobiju potpunu transparentnost, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova, čime dalje jačamo usklađenost tržišnog ponašanja sa standardima zaštite potrošača“, saopštio je Barjaktarović.

Na pitanje kako ocjenjuje činjenicu da Crna Gora već 18 godina ima pet osiguravajućih kuća u neživotnom osiguranju, on je odgovorio da broj učesnika nije najvažniji pokazatelj razvijenosti tržišta. „Mnogo je značajnije da tržište funkcioniše stabilno, da društva uredno izvršavaju obaveze prema osiguranicima i da raste povjerenje građana i privrede u sektor osiguranja“, kazao je Barjaktarović i dodao da odsustvo stagnacije najbolje potvrđuju egzaktni podaci sa tržišta.

Bruto fakturisana premija neživotnih osiguranja je u periodu od 2022. do prošle godine zabilježila snažan rast od 35 odsto na 117 miliona EUR, što ukazuje da pet postojećih društava izuzetno dinamično širi svoj portfelj. „Iako je obavezno osiguranje od autoodgovornosti prošle godine zadržalo lidersku poziciju i zabilježilo rast od 34,6 odsto na 51,1 milion EUR, ključni pokazatelj zrelosti tržišta je činjenica da rast generišu i dobrovoljni segmenti, poput kasko osiguranja, ostalih imovinskih i privatnog zdravstvenog osiguranja. Dakle, stabilan broj učesnika nije rezultirao pasivnošću, već zdravom tržišnom utakmicom u kojoj postojeća društva uspješno animiraju novi kapital i jačaju povjerenje klijenata“, rekao je Barjaktarović.

On je naveo da je za razumijevanje prirode tog ciklusa ključno upoređenje dinamike rasta premije osiguranja sa realizacijom preuzetih obaveza. „Dok je bruto fakturisana premija ostvarila snažan rast od 35 odsto, ukupan iznos riješenih šteta u neživotnim osiguranjima porastao je brže, 39,7 odsto, dostigavši skok na preko 49,3 miliona eura. Taj trend direktna je posljedica rasta cijena auto-djelova, medicinskih usluga i građevinskog materijala, što je podiglo prosječnu vrijednost štete“, objasnio je Barjaktarović.

Još izrazitiji trend bilježi se u broju riješenih predmeta, gdje je broj riješenih šteta porastao čak 67,3 odsto na 98,53 hiljade. „Činjenica da je broj riješenih šteta rastao skoro duplo brže od premije jasno ukazuje na masovnu aktivaciju dobrovoljnih vidova osiguranja, ali i izuzetnu operativnu efikasnost postojećih društava koja su prošle godine uspješno procesuirala skoro 40 hiljada predmeta više nego 2022. godine“, rekao je Barjaktarović.

Činjenica da je rast broja i iznosa riješenih šteta nadmašio skok ukupne neživotne premije, prema njegovim riječima, šalje jasnu poruku o dinamici crnogorskog tržišta neživotnih osiguranja. U ekonomskoj praksi, takav asimetričan rast predstavlja ultimativni test likvidnosti. „To što je postojećih pet društava ovaj značajan operativni i finansijski pritisak apsorbovalo bez ikakvih zastoja i sistemskih potresa, u praksi dokazuje njihovu visoku likvidnost, kapitalnu zrelost i ažurnost. To je ujedno i najbolji garant rasta povjerenja potrošača u sektor osiguranja“, kazao je Barjaktarović.

Pozitivno je i to što je sektor neživotnih osiguranja ostao stabilan i otporan kroz različite ekonomske i inflatorne cikluse. Istovremeno, postojeća društva kontinuirano jačaju kapitalnu osnovu, razvijaju proizvode, unapređuju distributivne kanale i uredno isplaćuju štete, što potvrđuje stabilnost i postepeni razvoj tržišta. „Sa druge strane, svako tržište osiguranja prirodno teži novim investicijama, inovacijama i većoj konkurenciji, posebno u segmentima digitalizacije i razvoja novih proizvoda. Upravo zbog toga ANO kontinuirano unapređuje regulatorni okvir i nadzorne prakse kako bi tržište bilo predvidivo, transparentno i atraktivno za kvalitetne investitore“, naveo je Barjaktarović.

On je objasnio da ulazak na tržište osiguranja podrazumijeva visok nivo početnog kapitala, specifična stručna znanja i sofisticirane sisteme upravljanja rizicima podržane značajnim ICT ulaganjima. „To nijesu administrativne prepreke, već prudencijalni standardi svojstveni ovoj industriji i međunarodnoj regulatornoj praksi. Izostanak novih licenci može se dijelom objasniti i specifičnostima ekonomije obima na manjim tržištima kao što je Crna Gora, gdje veličina tržišta i premijski potencijal direktno utiču na investicione odluke potencijalnih učesnika“, saopštio je Barjaktarović.

On je dodao da visoki prudencijalni standardi nijesu podignuti kao zid za ulazak, već kao filter koji propušta isključivo zdrav i ozbiljan kapital. Agencija je, prema njegovim riječima, dosljedno primjenjivala regulatorne zahtjeve, imajući u vidu da je osnovni prioritet očuvanje finansijske stabilnosti sektora i visok nivo zaštite osiguranika. „Na tržište mogu ući isključivo subjekti koji dugoročno mogu obezbijediti uredno izvršavanje obaveza prema osiguranicima i oštećenim licima“, poručio je Barjaktarović.

Kada su u pitanju zahtjevi za licenciranje na tržištu neživotnog osiguranja, on je kazao da ANO trenutno vodi jedan postupak po zahtjevu za izdavanje dozvole za rad u sektoru neživotnih osiguranja, dok je drugi okončan prije desetak dana donošenjem rješenja o izdavanju dozvole. „Postupci licenciranja osiguravajućih društava sprovode se kroz više faza, od inicijalne provjere dokumentacije, preko detaljne supervizorske analize, do konačne ocjene ispunjenosti svih zakonskih i prudencijalnih uslova. To uključuje provjeru adekvatnosti kapitala, održivosti poslovnog modela, sistema upravljanja rizicima, uslova i tarifa proizvoda osiguranja, kao i procjenu primjerenosti članova upravljačkih struktura“, rekao je Barjaktarović.

Ulazak na finansijsko tržište, prema njegovim riječima, nije administrativna trka, već dugoročni partnerski odnos sa regulatorom u kojem brzina postupka nikada ne smije biti ispred kvaliteta provjere. „Licenca je potvrda povjerenja da novi subjekt može garantovati isplatu šteta i u narednih 20 ili 30 godina, i zato je naša odgovornost prema stabilnosti sistema primarna. U skladu sa zakonom, postupci su povjerljivi do donošenja konačne odluke Savjeta Agencije“, precizirao je Barjaktarović.

On je podsjetio da je Agencija od 2021. godine intenzivirala aktivnosti na modernizaciji regulatornog i nadzornog okvira u skladu sa standardima EU, što je uključivalo unapređenje nadzornih metodologija i alata, veću transparentnost tržišnih podataka, sprovođenje dvije studije kvantitativnog uticaja Direktive Solventnost II na poslovanje crnogorskih osiguravača, kao i tri stres testa sektora osiguranja. „Te aktivnosti nijesu bile puko ispunjavanje forme, već svjesno građenje predvidljivog i transparentnog ambijenta. Investitori ne dolaze na tržišta koja su jeftina, već regulatorno sigurna. Upravo intenzivan rad od 2021. godine stvorio je preduslove za aktuelne zahtjeve za licenciranje, što je najbolja potvrda da smo izabrali pravi smjer razvoja“, objasnio je Barjaktarović.

Takav pristup je, prema njegovim riječima, doprinio većoj regulatornoj predvidljivosti i jačanju povjerenja potencijalnih investitora u domaće tržište osiguranja, što smatraju pozitivnim signalom za dalji razvoj sektora.