Ivana Vojinović: Napredak traži više političke ozbiljnosti

U godini u kojoj nadležni najavljuju zatvaranje poglavlja 27, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, Ivana Vojinović, ističe da Crnu Goru čeka dug put zbog nerealizovanih obaveza u izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom i otpadnim vodama.

"Iako se nakon pet godina stagnacije Crna Gora počela vraćati na kolosjek realizacije obaveza, zatvaranje ovog poglavlja u skorijem roku više je politička poruka nego realna projekcija", kaže Vojinović. Ona dodaje da je ovo poglavlje najsloženije i zahtijeva ogromna ulaganja u ekološku infrastrukturu, kontrolne mehanizme i dugoročne promjene u različitim sektorima.

Napominje da je sjever Crne Gore bez adekvatne infrastrukture za upravljanje otpadom, kao i da je postavljena ambicija da se do 2030. godine ostvari stopa reciklaže od 50 odsto, s obzirom na trenutnih 1 odsto. Takođe, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda se sporo grade, a do 2035. godine treba izgraditi 885 km kolektorske mreže kako bi 95 odsto stanovništva bilo priključeno na kanalizaciju.

Vojinović ističe i problem nedostatka kadrova u nadležnim organima, kao i neefikasno povlačenje sredstava iz EU fondova. "Sve navedeno ne znači da napredak nije moguć, već da on zahtijeva više političke ozbiljnosti, finansijskih ulaganja i institucionalnog jačanja", dodaje ona.

U vezi sa Planom prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025–2035, Vojinović navodi da je Crna Gora ranjiva na klimatske promjene, posebno u sektorima poljoprivrede, voda, turizma i javnog zdravlja. "Plan prepoznaje potrebu za promjenom sorti ka otpornijim kulturama, unaprijeđenjem navodnjavanja i uvođenjem održivih poljoprivrednih praksi", objašnjava ona.

Naglašava da su suše i promjene u režimu padavina ozbiljan izazov, te da se rizik od toplotnih talasa i širenja bolesti mora adresirati kroz preventivne mjere. Vojinović ukazuje na to da Crna Gora godišnje trpi štete od klimatskih katastrofa koje dostižu i do 90 miliona dolara, a bez adekvatne adaptacije, posljedice bi mogle smanjiti BDP za 7.9 odsto do 2050. godine.

"Klimatske promjene u Crnoj Gori ostaju u sjenci, a odgovor na njih treba biti strateški prioritet", ističe ona. Vojinović naglašava da je neophodno uvesti konkretne mjere koje će ublažiti klimatske šokove, kao i modernizovati vodnu infrastrukturu i povećati otpornost gradova na ekstremne vrućine.

Osim toga, naglašava potrebu za promjenom svijesti građana o racionalnom korišćenju prirodnih resursa i odgovoru na klimatske promjene, kako bi se smanjili rizici i osiguralo bolje upravljanje resursima.

Na kraju, Vojinović ukazuje na značaj uključivanja klimatskih promjena u planiranje novih energetskih objekata, ističući potrebu za transparentnošću i procjenom uticaja na lokalne zajednice.