Novi zakon protiv offšor premještanja dobiti

Izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica trebaju se posmatrati kao dio šireg procesa usklađivanja Crne Gore sa Evropskom unijom, a cilj im je sprečavanje erozije poreske osnovice i premještanja dobiti, izjavila je generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Anastasija Boljević.

„Suština je da se dobit oporezuje tamo gdje se stvarno stvara ekonomska vrijednost, gdje su ljudi, imovina, funkcije, rizici i stvarno poslovanje“, ističe ona.

Ključno je poglavlje protiv premještanja dobiti, koje uključuje ograničenje kamata, pravila o kontrolisanim inostranim društvima, izlazno oporezivanje i opšta pravila protiv zloupotreba. „To znači da se troškovi zaduživanja neće uvijek moći u potpunosti priznati kao poreski rashod, posebno ako se visoke kamate prema povezanim licima koriste za smanjenje oporezive dobiti u Crnoj Gori“, dodaje Boljević.

Postoje i pravila koja se primjenjuju kada domaći poreski obveznik kontroliše društvo u drugoj državi, posebno ako se radi o jurisdikciji sa niskim ili nikakvim porezima. „U takvim slučajevima, određena neraspoređena dobit tog inostranog društva može biti uključena u poresku osnovicu domaćeg obveznika“, navodi ona.

Novi zakon uvodi i izlazno oporezivanje, a cilj je da se oporezuje vrijednost koja je nastala dok je ta imovina ili poslovanje bilo vezano za Crnu Goru. Na pitanje kako će se oporezovati kompanije sklone premještanju dobiti u ofšor zone, Boljević je odgovorila da nije svaka struktura sporna. „Problem nastaje kada se koriste povezana društva, zajmovi, licence, autorske naknade ili drugi aranžmani kako bi se dobit koja je ekonomski ostvarena u Crnoj Gori formalno premjestila u jurisdikcije sa nižim porezom. Novi zakon upravo cilja takve situacije“, ističe ona.

Boljević naglašava da neće biti dovoljno da postoji samo ugovor između kompanije u Crnoj Gori i inostranog povezanog lica, već će biti važno da se dokaže da je zaduženje ekonomski opravdano, da je kamatna stopa tržišna i da troškovi zaduženja ne prelaze zakonom dozvoljene limite.

Na pitanje o dosadašnjoj praksi kontrole stranih kompanija, Boljević je kazala da se one posmatraju kao jedinstven sistem i ne smatraju problematičnom kategorijom. „Veliki broj stranih investitora posluje uredno i doprinosi ekonomiji Crne Gore. Međutim, kod složenih međunarodnih grupa uvijek postoji veći rizik od premještanja dobiti kroz transakcije sa povezanim licima“, kaže ona.

„Problem nastaje ako nemamo dokaza da je usluga stvarno pružena, tj. ako nemamo ekonomske koristi za domaće društvo, ako cijena nije tržišna ili ako se većina profita zadržava van Crne Gore, dok domaće društvo prikazuje minimalni dobitak ili gubitak“, navela je Boljević.

Finansijsko izvještavanje ima centralnu ulogu i nije samo zakonska obaveza, već je osnova za poresku prijavu, svaku poresku kontrolu, procjenu rizika i zaštitu javnog interesa, zaključila je Anastasija Boljević.