Svjetska banka o skoku cijena energije

Cijene energije će, prema projekcijama, ove godine porasti za 24 odsto i dostići najviši nivo od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer rat na Bliskom istoku izaziva snažan šok na globalnim robnim tržištima, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke Commodity Markets Outlook.

Ukupne cijene roba, prema prognozama, porašće za 16 odsto u 2026. godini, podstaknute naglim rastom cijena energije i đubriva, kao i rekordno visokim cijenama nekoliko ključnih metala. Analiza ukazuje da će taj šok imati ozbiljne posljedice po otvaranje radnih mjesta i razvoj.

Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko 35 odsto globalne pomorske trgovine sirovom naftom, izazvali su najveći šok u snabdijevanju naftom u istoriji, uz početno smanjenje globalne ponude nafte od oko 10 miliona barela dnevno. I nakon pada sa nedavnog vrhunca, cijene nafte Brent sredinom aprila ostale su više od 50 odsto iznad nivoa s početka godine. Očekuje se da će Brent u 2026. u prosjeku koštati 86 dolara po barelu, znatno više u odnosu na 69 dolara po barelu u 2025. godini.

Te prognoze pretpostavljaju da će najteži poremećaji prestati u maju i da će se plovidba kroz Ormuski moreuz postepeno vratiti na predratne nivoe do kraja 2026. godine. „Rat pogađa globalnu ekonomiju u uzastopnim talasima: prvo kroz više cijene energije, zatim kroz više cijene hrane i na kraju kroz višu inflaciju, koja će podići kamatne stope i dodatno poskupiti dug“, kazao je Indermit Gil, glavni ekonomista Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju.

„Najteže će biti pogođeni najsiromašniji, koji najveći dio prihoda troše na hranu i gorivo, kao i ekonomije u razvoju koje se već bore sa velikim teretom duga. Sve to podsjeća na jednu surovu istinu: rat je razvoj unazad.“ Cijene đubriva će, prema projekcijama, porasti za 31 odsto u 2026. godini, podstaknute skokom cijena uree od 60 odsto. Dostupnost đubriva pašće na najgori nivo od 2022. godine, što će smanjiti prihode poljoprivrednika i ugroziti buduće prinose.

Ukoliko sukob potraje, pritisci na snabdijevanje hranom i njenu dostupnost mogli bi, prema Svjetskom programu za hranu, ove godine gurnuti još do 45 miliona ljudi u akutnu nesigurnost u snabdijevanju hranom. Očekuje se i da će cijene baznih metala, uključujući aluminijum, bakar i kalaj, dostići istorijske maksimume, što odražava snažnu tražnju povezanu sa industrijama poput data centara, električnih vozila i obnovljive energije.

Plemniti metali nastavljaju da obaraju rekorde u cijenama i volatilnosti, a prosječne cijene će, prema prognozama, porasti za 42 odsto u 2026. godini, jer geopolitička neizvjesnost podstiče tražnju za sigurnim ulaganjima. Rast cijena roba izazvan ovim šokovima povećaće inflaciju i usporiti rast širom svijeta.

U ekonomijama u razvoju inflacija će, prema osnovnom scenariju, u 2026. u prosjeku iznositi 5,1 odsto — pun procentni poen više nego što se očekivalo prije rata i više od 4,7 odsto prošle godine. Rast ekonomija u razvoju takođe će oslabiti, jer više cijene osnovnih dobara pritiskaju prihode, dok će izvoz sa Bliskog istoka biti snažno ograničen. Očekuje se da će ekonomije u razvoju u 2026. porasti za 3,6 odsto, što je revizija naniže za 0,4 procentna poena u odnosu na januar.

Najteže će biti pogođene ekonomije direktno zahvaćene sukobom, dok bi 70 odsto uvoznika roba i više od 60 odsto izvoznika roba širom svijeta moglo zabilježiti slabiji rast nego što je projektovano u januaru. Cijene roba mogle bi porasti još više ukoliko se neprijateljstva intenziviraju ili poremećaji u snabdijevanju izazvani ratom potraju duže od očekivanog.

U scenariju u kojem ključna naftna i gasna postrojenja pretrpe veću štetu, a izvoz se sporo oporavlja, cijene Brenta bi u 2026. mogle u prosjeku dostići i 115 dolara po barelu. To bi se potom prelilo na cijene đubriva i alternativnih izvora energije, poput biogoriva. U tom scenariju inflacija u ekonomijama u razvoju mogla bi ove godine porasti na 5,8 odsto, nivo koji je u posljednjoj deceniji premašen samo 2022. godine.

„Niz šokova tokom ove decenije naglo je smanjio fiskalni prostor dostupan za odgovor na sadašnju istorijsku krizu u snabdijevanju energijom“, kazao je Ajhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i direktor Prospects Group. „Vlade moraju odoljeti iskušenju da uvedu široke, neciljane mjere fiskalne podrške koje bi mogle narušiti tržišta i oslabiti fiskalne rezerve. Umjesto toga, treba da se fokusiraju na brzu, privremenu podršku usmjerenu ka najugroženijim domaćinstvima.“

Poseban fokus izvještaja pokazuje da je volatilnost cijena nafte u periodima povišenog geopolitičkog rizika približno dvostruko veća nego u mirnijim periodima, pri čemu geopolitički izazvan pad proizvodnje nafte od jedan odsto u prosjeku podiže cijene za 11,5 odsto. Ključno je da se ti efekti prelivaju i na druga važna robna tržišta, uz uticaj koji je oko 50 odsto veći nego u normalnim tržišnim uslovima. Prema izvještaju, rast cijene nafte od 10 odsto izazvan geopolitičkim šokom u snabdijevanju dovodi do rasta cijena prirodnog gasa, koji dostiže vrhunac od oko 7 odsto, i rasta cijena đubriva, koji premašuje 5 odsto. Ti vrhunci obično se javljaju oko godinu nakon početnog naftnog šoka, uz negativne posljedice po bezbjednost hrane i smanjenje siromaštva.