Turković: Veći prihodi, niže cijene goriva

Tarik Turković je, komentarišući uticaj rata na Bliskom istoku i posljedice koje se odražavaju na Crnu Goru, napomenuo da smo mi uvozno zavisna zemlja. 'Sav taj inflatorni utisak, odnosno pritisak da što god da se nepovoljno dešava u svijetu, bilo da su u pitanju energenti ili druge stvari, kao ratovi, to se definitivno implicira na našu zemlju i toga bi trebalo da smo svi svjesni', kazao je on.

On je naglasio da ne možemo preko noći postati izvozna, odnosno da manje budemo uvozno zavisna zemlja. 'Kritike su dobre ako su konstruktivne, a šta se dešava u Crnoj Gori? Kada je krenuo mali rast cijena goriva, trenutno je kod nas skoro najniža u regionu. Imali ste da je litar dizela bio 1,34 eura. Kada je počela priča da će doći do malog uvećanja cijena, vi ste u državi imali konstantan pritisak javnosti i svega da Vlada treba nešto da uradi', naglasio je Turković.

On ističe da je došlo do dvonedjeljnog usklađivanja cijena i da je trebalo da se uveća cijena za 17 centi. 'Kada je došla cijena na 1,51 eura, tada smo bili skoro sa najnižom cijenom u regionu. Vlada je postupila ispravno, nije dizala paniku. Odjednom je došlo do velike evolutivnosti na berzama i do velikog porasta barela, sa 70 je došao na 120 dolara', naveo je Turković.

On je napomenuo da se cijene na berzama svakodnevno mijenjaju i da ne možete reagovati u momentu, već se pravi plan kako i šta. 'Kada je trebala da se digne cijena za 31 cent, država je reagovala smanjenjem akciza za 50 posto, što je rezultiralo da se cijena po litru goriva smanji za 27 centi. Važno je da znamo da povećanje cijena goriva ne može odmah da uzrokuje i inflaciju. Inflatorna spirala ne može da se pokrene brzo', ističe on.

Turković napominje da su 2020. godine krenuli od prosječne zarade od 500 eura, od minimalne zarade od 222 eura i od minimalne penzije 147 eura. 'Znam da svaki građanin želi bolje i da mora bolje, ali moramo znati šta je mjera mogućeg. Ne možemo se baviti sa tim da bi mi plate od 2, 3 hiljade eura, ili penzije od hiljadu. Koliko smo od 2020. godine napravili programom Evropa sad 1 i 2. Imali smo BDP duplo manji nego što je sad. Milijardu su nam veći prihodi nego 2020. i pokrenuta je cijela ekonomija.', kazao je on.

Ilir Čapuni, univerzitetski profesor i poslanik Albanske alijanse, istakao je da subjektivno vlada osjećaj da je kupovna moć stanovništva smanjena u svakom pogledu. 'Međutim, možemo primijetiti da imamo određenu fluktuaciju cijena u marketima, ali i stabilne cijene osnovnih namirnica. Mi nismo nikad imali zlatna vremena i ne možemo upoređivati 90-e godine prošlog vijeka sa aktuelnim okolnostima. Matematika ne može da se predstavi na način na koji je gospodin Turković predstavio, već stvari treba posmatrati holističnije i šire', podvukao je Čapuni.