Sindikalne organizacije traže odbijanje koncesije za aerodrome
Sindikalne organizacije podgoričkog i tivatskog aerodroma protive se koncesiji koja bi trajala 30 godina. Ističu da odluka o koncesiji mora biti zasnovana na jasnim analizama i transparentnosti.

Sindikati podgoričkog i tivatskog aerodroma smatraju da Skupština ne bi trebala da usvoji Predlog odluke o davanju koncesije za crnogorske aerodrome, koji bi bio dodijeljen prvorangiranom ponuđaču Incheon Airport Corporation (IAC) na period od 30 godina. Reprezentativne sindikalne organizacije su poručile da su protiv ovakvog modela davanja aerodroma u koncesiju i pod ovakvim uslovima.
„Smatramo da Skupština ne treba da usvoji navedeni predlog, već da se isti treba poništiti, te da se uz ponovno zajedničko angažovanje kako Vlade, tako i svih ostalih relevantnih subjekata i socijalnih partnera, pronađe najbolje rješenje odnosno model upravljanja Aerodromima Crne Gore, prevashodno u interesu države Crne Gore i njenih građana”, navodi se u saopštenju.
Predstavnici sindikata su istakli da je pred poslanicima odluka koja će dugoročno odrediti sudbinu jednog od najvažnijih državnih resursa – aerodroma Crne Gore. „U tom kontekstu, smatramo svojom obavezom da vam ukažemo na niz konkretnih pitanja na koja javnost, zaposleni i struka još uvijek nijesu dobili odgovore”, dodaje se u saopštenju.
Iz sindikalnih organizacija su pitali kako je moguće da se odluka od strateškog značaja zasniva na tenderu definisanom još 2018. godine, prije globalnih ekonomskih poremećaja, pandemije i drastičnih promjena u avio-industriji. „Da li je racionalno i odgovorno da se za 100 miliona eura i približno 30 odsto prihoda ustupe aerodromi koji predstavljaju ključnu saobraćajnu i ekonomsku kapiju države”, pitali su.
Sindikati su postavili pitanje kako se može zaključiti da je isplativije prepustiti upravljanje trećem licu nego zadržati profit u državnom budžetu, ukazujući na kontinuirani rast prihoda i prometa aerodroma. „Zašto država ne bi investirala u sopstvene kapacitete i omogućila dalji razvoj kroz jačanje postojećeg menadžmenta?”
Nadalje, zanimalo ih je koje su pravno obavezujuće garancije za zaposlene, da li će njihova radna mjesta, zarade i prava ostati zaštićeni ili će biti podložni poslovnoj politici koncesionara. „Da li je urađena nezavisna procjena stvarne vrijednosti aerodroma u sadašnjim uslovima i kako se ona upoređuje sa ponuđenim iznosom?”
Oni su pozvali Skupštinu da zahtijeva dodatne analize i punu transparentnost procesa, naglašavajući da je upravo Skupština posljednja linija odbrane javnog interesa. Sindikati su takođe izjavili da je nedopustivo da se o najvažnijim pitanjima za kompaniju Aerodromi Crne Gore zaposleni i sindikalne organizacije informišu putem medija.
„Crnogorski aerodromi zaslužuju značajne investicije i ulaganja u infrastrukturu kako bi se kapaciteti povećali, a usluga i komfor korisnika unaprijedili. Način na koji će tako nešto biti realizovano mora predstavljati odraz ozbiljnih analiza”, dodaje se u saopštenju.
Oni su istakli da je prošla godina za Aerodrome Crne Gore bila rekordna – i po prometu putnika i po profitu. „Nakon što smo prvi put od osnivanja opslužili preko tri miliona putnika, ostvarili smo i značajne finansijske rezultate. Ako uzmemo u obzir neto profit u prethodne tri godine, nesumnjivo je da su Aerodromi Crne Gore svake godine povećavali svoju neto dobit 20-25 odsto”, naveli su sindikati.
Prihodi su u prošloj godini iznosili 56 miliona eura, a neto profit je bio 13 miliona eura, što je rekordan iznos za kompaniju. Sindikati su se zapitali da li bi političari prodali svoj stan po cijeni koja je bila aktualna prije nekoliko godina, ističući da predložena cifra za ulaganje od 100 miliona eura djeluje smiješno u kontekstu trenutnih kapaciteta i sposobnosti Aerodroma.
Na kraju, naglasili su da je nova procjena vrijednosti Aerodroma Crne Gore procijenjena na 264 miliona eura, što dodatno potkrepljuje njihov stav da bi ovako vrijedan državni resurs trebao ostati u državnom vlasništvu.
Oni su skrenuli pažnju na nedostatak transparentnosti u radu tenderske komisije, koja je, kako tvrde, kompromitovala legitimitet čitavog procesa dodjele koncesije.
Komentari
Ulagači uložili 950 miliona dolara pred Trampovu objavu o primirju
Rojters prenosi da su ulagači investirali gotovo milijardu dolara na pad cijena nafte tri sata prije nego što su SAD i Iran potpisali primirje.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





