Obeštećenje za stečajce KAP-a

Bivši radnici Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) mogli bi dobiti novo obeštećenje u iznosu od oko 2,5 miliona eura, jer je jedan broj njih ostao bez posla zbog stečaja u toj kompaniji, a da nijesu riješili stambeno pitanje.

Iako su nekadašnji zaposleni uplaćivali procenat plata u stambeni fond, iz njega tokom stečaja nenamjenski potrošeno 4,74 miliona eura. Ovaj novac bi se isplatio do kraja godine, a za zahtjeve koji do tada ne budu riješeni biće prolongiran ovaj datum. Planirano je da pravo na odštetu od 177 eura po godini radnog staža provedenoj u KAP-u, imaju samo bivši radnici Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata KAP-a, jer je njihov stambeni fond potrošen. Ove mjere se ne odnose na one koji su radili u Preradi i Kovačnici, jer ti sektori nisu bili sastavni dio ove firme do otvaranja stečaja.

Ove isplate su predložili poslanici Pokreta Evropa sad, Demokrata, Nove srpske demokratije, Socijalističke narodne partije i Albanskog foruma, kroz Predlog zakona o obeštećenju bivših radnika KAP-a čija su sredstva iz stambenog fonda nenamjenski rashodovana, a kojima je radni odnos prestao usljed stečaja. Predlog zakona su u skupštinsku proceduru predali početkom aprila.

“Članovi ovih sindikata su na ime stambenog fonda zaposlenih izdvajali 3 odsto svoje bruto zarade, na osnovu Kolektivnog ugovora od 29. decembra 2006. godine. Dio ovih sredstava je korišćen za sprovođenje socijalnih programa i isplate beneficiranog staža radnicima, dio za potrebe samog preduzeća. Finansijska analiza ukazuje i na to da su ova sredstva većinski korišćena nenamjenski, te da je rashodovano ukupno 4.841.807 eura od čega 92.988 namjenski, a čak 4.748.819 eura nenamjenski. Šema transakcija ukazuje da iza nenamjenskog trošenja sredstava stoji jasna namjera da se ona otuđe, a što je sve za posljedicu imalo činjenicu da je ogroman broj radnika ostao bez svojih sredstava, ali i mogućnosti naplate potraživanja nakon otvaranja stečaja,” piše u obrazloženju zakona.

U Predlogu zakona se ne pominje koliko bi obeštećenja mogla da koštaju državnu kasu niti o koliko bivših zaposlenih se radi, dok analizu uticaja ovih mjera nije uradilo ni Ministarstvo finansija. “Vijesti” o ovim detaljima očekuju odgovore resora finansija. Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, bivši radnici će imati rok od mjesec dana da podnesu zahtjev i dokumentaciju Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje će o njemu odlučivati. Zahtjeve za obeštećenje neće morati ponovo da podnose stečajci KAP-a, koji su ih već poslali tokom javnog poziva koji je resor Naide Nišić sprovodio od 5. decembra 2024. do kraja aprila prošle godine. Nakon prijema, Ministarstvo rada će imati mjesec da odluči po zahtjevima i donese rješenja.

Predstavnik penzionera KAP-a Slobodan Tripković je “Vijestima” kazao da je tokom javnog poziva lani stiglo oko 1.400 zahtjeva, te da će po procjenama ove isplate državnu kasu koštati oko 2,5 miliona eura. On je naglasio da će bivši radnici pažljivo pratiti glasanje poslanika o ovom pitanju i da očekuju jednoglasnu podršku. “Po dogovorenim i obećanim rokovima, očekujemo isplate do kraja maja. Na javni poziv je apliciralo 1.400 radnika, dok će o zahtjevima odlučivati Ministarstvo rada. Procjena je da će biti potrebna isplata oko 2,5 miliona eura. Zahvaljujemo se Vladi, premijeru Milojku Spajiću i šefu poslaničkog kluba PES-a Vasiliju Čarapiću,” naglasio je on.

Po Predlogu Zakona, Ministarstvo će utvrditi tačan iznos obeštećenja za bivše radnike i novac isplatiti do kraja ove godine, ili najkasnije kroz pola godine od pravosnažnosti rješenja - ako taj rok nastupa nakon 31. decembra 2026. “Ako je bivši zaposleni koji je ispunjavao uslove za ostvarivanje prava na obeštećenje, preminuo prije stupanja na snagu ovog zakona, zahtjev mogu podnijeti njegovi zakonski nasljednici na koje će se prenijeti pravo bivšeg zaposlenog. Ako je preminuo nakon dobijanja pravosnažnog rješenja, pravo na utvrđeni iznos pripada nasljednicima na osnovu rješenja o nasljeđivanju. Ako je bivši zaposleni ostvario pravo na obeštećenje, a Ministarstvo naknadno utvrdi da je rješenje donijeto na osnovu neistinitih podataka i dokaza, Ministarstvo je dužno da od bivšeg zaposlenog zahtijeva povraćaj nezakonito isplaćenog obeštećenja, uvećanog za troškove postupka odgovarajuće kamate,” ističe se u dokumentu.

Vlada je informaciju o potrebi rješavanja pitanja stambenog fonda radnika KAP-a usvojila u novembru 2024. godine, u kojoj se navodi da novac iz stambenog fonda pri otvaranju stečaja u julu 2013. godine, nije mogao biti dio stečajne mase. To se ipak desilo pa je novac prebačen na račun firme, a kasnije je potrošen po nalozima KAP-a. Predstavnici bivših radnika su u septembru 2024. godine imali sastanak sa ministarkom rada, kako bi našli rješenje za probleme zbog kojih su prethodno protestovali u Podgorici od 2013. do 2015. godine. Ističe se da im je podršku u junu 2024. dao i Spajić. KAP je osnovan 1969, a proizvodnja aluminijuma u njemu je počela 1971. godine. Kompanija je 2005. godine privatizovana zbog velikih dugova, nerentabilne proizvodnje i tehnološke zastarjelosti, ali ni taj potez nije spasio firmu globalne ekonomske krize tokom 2008. godine, pa je već u junu 2013. godine pokrenut predstečajni postupak - a u julu uveden stečaj. KAP-om od tada upravlja “Uniprom” Veselina Pejovića.