Milatović: Državi potrebna jasna strategija razvoja i prave reforme

Ekonomska situacija u Crnoj Gori je složena i zahtijeva ozbiljan odgovor, što je posljedica izostanka jasne razvojne politike, ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović. On je dodao da je državi potrebna jasna strategija razvoja i prave reforme.

U intervjuu agenciji Mina-business, Milatović je kazao da rast cijena direktno pogađa životni standard, te da je kupovna moć plata i penzija sve manja zbog inflacije. Takođe, domaća proizvodnja je još daleko ispod realnih kapaciteta, a ekonomska aktivnost se usporila. "To nije samo rezultat globalnih ekonomskih kretanja, već posljedica izostanka jasne razvojne politike", kazao je Milatović odgovarajući na pitanje o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori.

Kada je u decembru 2020. godine preuzeo odgovornost za ekonomski razvoj Crne Gore, fokus je bio na oporavku i osnaživanju ekonomije, kao i na stvaranju predvidivog ambijenta za investicije i razvoj realnog sektora. "Ekonomski pad od 15 odsto u 2020. godini preokrenuli smo u najveći ekonomski rast od 13 odsto u 2021. i sedam odsto u 2022. godini, uz to, pokrenuli smo najveće ekonomske reforme u istoriji Crne Gore. Podržavali smo domaće preduzetnike, jačali poljoprivrednu proizvodnju, oporavili turističku privredu od udara covid pandemije, te uspostavili razvojne fondove i kreditne linije za projekte koji generišu nova radna mjesta i povećavaju proizvodnju", podsjetio je Milatović.

To iskustvo pokazuje da ekonomski razvoj zahtijeva jasan plan, strukturne reforme i državu koja zna kuda ide, a ne ad hoc intervencije. Brojke to potvrđuju. Crna Gora je prošle godine zabilježila najniži rast u godinama nakon pandemije, uz pad turizma i dalji pad pokrivenosti uvoza izvozom. "Zato nam nije potrebna još jedna serija improvizacija i ad hoc rješenja, već jasna strategija razvoja i prave reforme koje će građanima donijeti novu vrijednost. Vrijeme je za novu fazu razvoja zasnovanog na proizvodnji, znanju i investicijama koje stvaraju dugoročnu vrijednost", ocijenio je Milatović.

Na pitanje šta znači da ekonomski rast zahtijeva jasnu viziju, Milatović je odgovorio da se ozbiljnost situacije najbolje vidi u činjenici da je stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine iznosila loših 1,5 odsto. "Sadašnjim tempom godišnjeg rasta od tri odsto, do evropskog standarda stići ćemo tek za 40 godina. Ako bismo rasli duplo brže, oko šest odsto, dostići ćemo evropski standard za 15 godina. To je suština: ulazak u EU nije puko ispunjavanje uslova, već pitanje da li ćemo evropski standard graditi brzo ili ćemo i dalje čekati", naveo je Milatović.

Prema njegovim riječima, razlika između rasta od ispod tri odsto i šest odsto nije statistika – to je razlika između stagnacije i razvoja. "Ukoliko bismo sproveli suštinske reforme i počeli rješavati strukturne probleme u oblasti produktivnosti, investicija i razvoja domaće proizvodnje, to bi dalo šansu generaciji mladih ljudi da evropski standard dožive ovdje. U suprotnom, otići će iz Crne Gore, posebno nakon ulaska zemlje u EU", saopštio je Milatović.

Crna Gora nema luksuz da gubi čitave generacije mladih i obrazovanih ljudi koji zbog boljih životnih prilika odlaze u razvijenije zemlje. Na pitanje o ključnim porukama sa sastanaka sa rukovodstvom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, Milatović je rekao da je imao važne sastanke sa generalnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgijevom, kao i sa potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju, Antonelom Bassani.

Upoznao ih je sa pripremom ekonomske publikacije povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, čiji je glavni zaključak da je postojeći model rasta iscrpljen i da je državi potreban novi model ekonomskog razvoja. Zatražio je njihovu podršku u kreiranju ekonomskih mjera čijom bi implementacijom bio ubrzan ekonomski rast. Takav dokument je zamišljen kao mapa puta u cilju dinamičnijeg ekonomskog razvoja.

Govoreći o inflaciji i rastu cijena osnovnih proizvoda, Milatović je kazao da inflacija direktno smanjuje kupovnu moć naših građana i predstavlja ozbiljan socijalni problem. "Inflacija najteže pogađa penzionere i sve građane koji rade za minimalnu platu. Ljudi ne traže objašnjenja zašto je sve skuplje. Ljudi traže državu koja reaguje", smatra Milatović.

On je podsjetio da je još prije godinu, sa svojim timom, predložio Vladi paket od deset konkretnih mjera za smanjenje inflacije i zaštitu životnog standarda, uključujući povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) socijalno ugroženim građanima, smanjenje PDV-a na osnovne namirnice i ograničavanje trgovačkih marži za osnovne proizvode. "Nažalost, reakcija Vlade je izostala, a inflacija je veća od ekonomskog rasta. To znači da građani plaćaju više, a država stvara manje", rekao je Milatović.

Dugoročno gledano, stabilne cijene mogu se postići samo kroz snažnu podršku domaćoj proizvodnji i veću konkurenciju između trgovačkih lanaca. Milatović je naglasio potrebu za povećanjem agrobudžeta i postavio pitanje o ulasku novih trgovačkih lanaca na tržište. "Ovo pokazuje koliko zavisimo od stranog tržišta", rekao je Milatović, dodajući da je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 12,6 odsto.

Turizam, koji čini oko 30 odsto BDP-a, zahtijeva red, kvalitet i ozbiljno upravljanje. Milatović je ukazao na probleme u turizmu koji su doveli do njegovog pada drugu godinu zaredom. Ključno pitanje je kako upravljati turizmom na strateški način kako bi se ispunila očekivanja gostiju.