Njemačka industrija ugasila 124 hiljade radnih mjesta u 2025. godini

Njemačka industrija suočila se s ozbiljnim gubicima radnih mjesta tokom 2025. godine, kada je ukinuto oko 124 hiljade radnih mjesta, a najviše su pogođeni automobilski sektor, prema analizi konsultantske kompanije EY.

Prema podacima koje je prikupila EY, broj zaposlenih u industriji smanjio se za 2,3 odsto, na približno 5,38 miliona radnika. Ova analiza obuhvatila je preduzeća sa najmanje 50 radnika. Automobilska industrija je zabilježila najveće gubitke, sa oko 500 hiljada ugašenih radnih mjesta, dok su hemijski i farmaceutski sektor izgubili otprilike dve hiljade radnih mjesta.

Generalni direktor EY-a, Jan Brorhilker, izjavio je: "Njemačka je industrija u dubokoj krizi". On je upozorio da je prihod industrije smanjen za skoro pet odsto u 2023. godini, ističući da će samo snažan oporavak moći zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta. U prošloj godini, prihod je pao za 1,1 odsto, a četvrto tromjesečje nastavilo je trend pada koji traje već dve i po godine.

Analiza je pokazala da su automobilski, tekstilni i sektor papira zabilježili pad, dok su metalni i elektrotehnički sektor ostvarili rast. Od pretpandemijske 2019. godine, broj zaposlenih smanjen je za oko 266 hiljada, što čini oko pet odsto smanjenja. Automobilski sektor je izgubio 111 hiljada radnih mjesta, što predstavlja minus od 13 odsto. Smanjenje broja zaposlenih u tekstilnoj i metalnoj industriji iznosilo je 16 odsto i 13 posto, respektivno.

U narednoj godini, očekuje se da će industrija nastaviti s gašenjem radnih mjesta zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije. Brorhilker je dodao da broj stečajeva raste, posebno među dobavljačima automobilske opreme, dok proizvođači automobila sve više sele proizvodnju i istraživanje u inostranstvo. Ekonomisti predviđaju da će njemačka ekonomija ove godine porasti za oko jedan odsto, nakon višegodišnje stagnacije, ali će proći vrijeme da se taj rast osjeti u kompanijama. Potpuni oporavak očekuje se tek naredne godine, kada bi trebalo u punoj mjeri osjetiti uticaj državne potrošnje na vojsku i infrastrukturu.