Važno je da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda

Javni dug Crne Gore ove godine, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda, što je skoro 6 milijardi eura. Ovaj rast duga rezultat je obezbjeđenja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je, umjesto fokusiranja na visinu duga, važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. On je naglasio da ima prostora za uštede, posebno od novca koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.

Procjena Ministarstva finansija je da će javni dug u 2025. godini biti 63,4% BDP-a. Ove godine, javni dug će iznositi skoro 6 milijardi eura, ili bezmalo 70% bruto društvenog proizvoda. Prema analizama, javni dug će biti iznad poželjnih kriterijuma iz Mastrihta.

Zečević je istakao da se ti kriterijumi ne odnose samo na razvijene države, gdje je javni dug često značajno iznad Mastrihta. „Bogate zapadne zemlje ne poštuju Mastriht kriterijume. Za zemlju u razvoju, kao što je naša, poželjno je da se poštuju ti kriterijumi radi poreske discipline“, kazao je Zečević.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da rast javnog duga nije znak nekontrolisane javne potrošnje, već namjera da se obezbijedi rezerva, odnosno 906 miliona eura, za otplatu prispjelih zaduženja u 2027. godini. Planira se da se država prosječno zadužuje oko 350 miliona eura godišnje, isključivo za kapitalne infrastrukturne i razvojne projekte.

„Umjesto što se brinemo o procentu BDP-a u dugu i o budžetskom deficitu, mnogo je važnije da se fokusiramo na plaćanje penzija iz tekućih prihoda i da se ne zadužujemo za povećanje plata i penzija“, rekao je Zečević.

Ipak, on smatra da bi fokus Vlade trebao biti na smanjenju neproduktivnih troškova, naročito na putovanjima. „Vidim na društvenim mrežama mnoge državne službenike koji putuju na ekskluzivne lokacije i dijele slike, a to sigurno ne plaćaju iz svog džepa, već država“, istakao je Zečević.

U dokumentu Ministarstva finansija navedeno je da će se nastaviti sa politikom upravljanja rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika. Takođe, tekuće obaveze će se finansirati iz tekućih prihoda, a nastaviće se ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, digitalnu infrastrukturu i projekte zaštite životne sredine.