Javni dug Crne Gore dostigao 69,4% BDP-a, fokus na tekuće prihode

Javni dug Crne Gore ove godine, prema saopštenju Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Ovaj rast javnog duga rezultat je obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda nego se fokusirati na visinu duga. On je kategoričan da ima prostora za uštede, naročito od novca građana koji, kako kaže, funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.

Procjena Ministarstva finansija je da će javni dug u 2025. godini biti 63,4% BDP-a. Ove godine, javni dug će biti skoro 6 milijardi eura, ili bezmalo 70% bruto društvenog proizvoda. Prema toj analizi, naš javni dug biće iznad poželjnih kriterijuma iz Mastrihta.

Zečević je napomenuo da se ti kriterijumi ne vezuju samo za razvijene države, gdje je javni dug često značajno iznad Mastrihta. „Bogate zapadne zemlje ne poštuju Mastriht kriterijume. Za zemlju u razvoju kakva je naša, poželjno je da se poštuju Mastriht kriterijumi radi poreske discipline“, kazao je Zečević.

Iz Ministarstva su pojasnili da rast javnog duga nije znak nekontrolisane javne potrošnje, već namjera da se obezbijedi rezerva od 906 miliona eura za otplatu prispjelih zaduženja u 2027. godini. Planira se i da se država prosječno zadužuje oko 350 miliona eura godišnje, isključivo za kapitalne infrastrukturne i razvojne projekte.

„Umjesto što mislimo o tome koliki nam je procenat BDP-a u dugu i koliki nam je budžetski deficit, daleko je bitnije da razmišljamo o tome da platimo penzije, da ih finansiramo iz tekućih prihoda i da se ne zadužujemo za povećanje plata i penzija“, rekao je analitičar Zečević.

Ipak, smatra da fokus Vlade mora biti na smanjenju neproduktivnih troškova, prije svega na putovanja i varijable. „Čim otvorim društvene mreže, vidim na desetine, ako ne i na stotine državnih službenika koji od državnog novca idu na ekskluzivne lokacije i kače slike sa tih destinacija. To sigurno ne plaćaju iz svog džepa, to plaća država i to je prevazišlo svaku mjeru“, istakao je Zečević.

U dokumentu Ministarstva finansija navedeno je da se nastavlja sa politikom upravljanja rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika, te da će se tekuće obaveze finansirati iz tekućih prihoda, kao i da će se nastaviti ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, digitalnu infrastrukturu i projekte zaštite životne sredine.