Radioaktivni otpad na Balkanu: Strahovi i kontroverze oko Trgovske gore

U malom gradiću Novom Gradu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, Mario Crnković izražava zabrinutost zbog mogućnosti da radioaktivni otpad stigne do njegovog doma, udaljenog samo nekoliko kilometara od Trgovske gore, koja pripada Hrvatskoj. Ova oblast je predviđena za skladištenje otpada iz nuklearne elektrane Krško, koja se dijeli između Slovenije i Hrvatske, kao i drugog radioaktivnog otpada iz hrvatskih industrijskih i zdravstvenih ustanova, kako je saopšteno nakon usvajanja Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

„Borimo se za pravo na život u sjeverozapadnoj BiH. Ovo bi bio presedan, jer bi se nuklearni otpad iz treće zemlje smještalo na granici sa drugom zemljom, na krajnje netransparentan način“, izjavio je Crnković, aktivista i član Udruženja Grin tim. Prema procjenama stručnjaka, između 250.000 i 300.000 ljudi moglo bi biti ugroženo ukoliko projekat odlagališta uspije.

Sa druge strane, iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada tvrde da će skladište biti izgrađeno „na svojoj teritoriji po svim pravilima struke i zakonskim propisima”, naglašavajući da gradnja i nadzor ne bi trebali imati uticaj na stanovništvo ili okolinu. “Strah proizlazi iz velike količine dezinformacija i neistina koje se plasiraju u javnost”, dodali su iz Fonda.

Hrvatska planira izgradnju skladišta na Trgovskoj gori, koje je odabrano još 1999. godine, a sada je skupština napravila korak ka realizaciji. Edin Delić, profesor Rudarsko geološko građevinskog fakulteta u Tuzli, ukazuje na to da je odluka bila isključivo politička, bez uzimanja u obzir relevantnih kriterijuma ili procedura. On postavlja pitanje da li će na Trgovskoj gori biti skladište ili odlagalište, naglašavajući da trenutne informacije nisu jasne.

Planirano skladište će, prema informacijama iz Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Hrvatske, primati institucionalni radioaktivni otpad iz medicine, nauke i industrije, ali se ističe da istrošeno nuklearno gorivo iz elektrane neće biti skladišteno. Hrvatski premijer Andrej Plenković uvjerava da su “stručne procjene” pokazale da je sve to “potpuno bezopasno za ljude”.

Delić, međutim, naglašava da Bosna i Hercegovina nije dobila precizne podatke o projektu, a da je odluka o izgradnji donijeta bez studije uticaja na životnu sredinu. On upozorava da bi blizina granice mogla imati ozbiljne posljedice po ljude u BiH, jer bi „najmanje dvije trećine uticaja” dolazilo iz tog objekta.

Aktivisti su izrazili zabrinutost zbog nedostatka informacija i uključivanja prekograničnog stanovništva u javne rasprave. Iz Fonda su najavili da će procjena uticaja na životnu sredinu biti završena u prvom kvartalu 2026. godine, nakon čega će dokumentacija biti proslijeđena Bosni i Hercegovini.

Ovaj slučaj je ujedinio različite entitete u Bosni i Hercegovini, a aktivisti su podnijeli žalbu Komitetu Ekspo konvencije u Ženevi i najavili mogućnost tužbe protiv Hrvatske. Delić upozorava na dugoročne posljedice, dok mještani strahuju za svoje zdravlje i imovinu, a posebno za kvalitet svojih proizvoda, kao što je med.

Kako se upravlja radioaktivnim otpadom? To je proces koji zahtijeva dugoročnu pažnju i stroge sigurnosne mjere. Stručnjaci ističu da je važno minimizovati mogućnost nanošenja štete, a upravljanje radioaktivnim otpadom podrazumijeva pažljivo pakovanje i skladištenje u obezbijeđenim postrojenjima.