Sjedinjene Države traže dobrovoljce za smještaj nuklearnog otpada

Administracija Donalda Trampa pokreće inicijativu za smještaj nuklearnog otpada, nudeći milijarde dolara i nova radna mjesta. Plan se oslanja na ideju o zakopavanju otpada na dubokim lokacijama, ali trenutne zalihe radioaktivnog otpada u SAD-u, koje iznose oko 100.000 tona, nastavljaju da rastu.

Kako bi riješila ovaj problem, američka administracija traži države koje bi dobrovoljno prihvatile geološko odlagalište istrošenog nuklearnog goriva. Ova inicijativa dolazi uz planove za izgradnju novih nuklearnih reaktora i data centara, što bi moglo donijeti desetine milijardi dolara investicija i hiljade radnih mjesta, navodi se u prijedlogu Ministarstva energetike (DOE).

Lejk Baret, bivši zvaničnik američke Komisije za nuklearnu regulativu, ukazuje da se ovim potezom stvara veliki paket ponuda za lokalne zajednice, koji kombinuje odlagališta otpada s novim nuklearnim projektima. Tramp planira da poveća kapacitete nuklearne energije SAD-a na 400 gigavata do 2050. godine, uzimajući u obzir rastuću potražnju za električnom energijom.

Iako su zemlje poput SAD-a, Britanije i Švedske zainteresovane za uvođenje malih modularnih reaktora, stručnjaci upozoravaju da ti novi projekti neće riješiti problem odlaganja nuklearnog otpada. Set Tjuler, vanredni profesor na Vuster politehničkom institutu, ističe da se o otpadu često ne razmišlja od samog početka, što može dovesti do problema sa regulatornim nadzorom.

Prema podacima Ministarstva energetike SAD, više od 90 reaktora u zemlji godišnje generiše oko 2.000 tona otpada, koji se trenutno skladišti na samim lokacijama elektrana. Na primjer, u Dounreju, Škotska, proces dekomisije traje duže nego što je planirano zbog komplikacija u rukovanju otpadom, što predstavlja izazov za industriju.

Unatoč promjenama u politici, nijedno trajno odlagalište nuklearnog otpada još nije u funkciji. Uspostavljanje takvog odlagališta zahtijeva saglasnost lokalnih zajednica i geološka istraživanja. Finska je trenutno najbliža otvaranju prvog trajnog odlagališta na svijetu, dok su Švedska i Kanada već započele svoje projekte.

Britanija planira završetak sanacije Dounreja do 2070. godine, dok se neki bivši nuklearni objekti, uključujući Dounrej, razmatraju za nove projekte, poput data centara, zbog njihove povezanosti s elektroenergetskom mrežom.