Ruski budžet u krizi: Nafta ne spašava ekonomiju

Ruski ekonomski sistem se oslanja isključivo na strogo ručno upravljanje, što ukazuje na duboki strukturni poremećaj. Realni sektor ruske ekonomije prolazi kroz jednu od najdubljih kriznih faza, karakterizovanu sve većom izolacijom, nedostatkom transparentnosti i progresivnom nestabilnošću.

Finansijski sistem Rusije funkcioniše u režimu 'upravljanog haosa', gdje je skrivanje realnosti postalo dio državne politike. Centralna banka Rusije je faktički napustila međunarodno prihvaćene standarde otvorenosti, a od 2027. godine banke će objavljivati samo generalizovane podatke o vlasnicima. Oko trećine ruskih preduzetnika predviđa zatvaranje svojih firmi u narednih šest mjeseci, dok banke odbijaju 90% potrošačkih kredita klijentima.

U međuvremenu, profitabilnost zalagaonica porasla je za 54% godišnje, što je posljedica problema u bankarskom sektoru. Ruski prihodi od prodaje energetskih resursa u 2026. godini vjerovatno će iznositi samo 22% svih budžetskih prihoda, u odnosu na prethodnih 40-50%. Budžet Rusije je postao vojni, sa više od 40% svih rashoda usmjerenim na sigurnost i odbranu. U prvih devet mjeseci 2025. godine, vojni izdaci dostigli su 11,8 biliona rubalja, što je četiri puta više nego u 2021. godini, a svakog dana rat apsorbuje 43,4 milijarde rubalja, što čini 44% svih saveznih poreskih prihoda.

Rusija postaje sve više zavisna od Kine, gdje čak 87% robe ključne za vojnu industriju dolazi iz Kine. Rezervni fond Ruske Federacije smanjio se na oko 50 milijardi dolara, što je upola manje nego na početku rata i mogao bi se iscrpiti tokom 2026. godine. Dodatni udarac situaciji na tržištu nafte došao je od Indije, koja je najavila smanjenje kupovine ruske nafte za 28%. Rusija je primorana da skladišti oko 140 miliona barela neprodanih sirovina na tankerima.

Američki predsjednik D. Tramp izjavio je da se indijski premijer Modi složio da uopšte ne kupuje rusku naftu, vjerujući da će Indija nastaviti kupovinu venecuelanske nafte. To predstavlja zamjenu ruskog uvoza, na koji se Indija oslanja kao treći najveći uvoznik nafte u svijetu. SAD stvara konkurentski pritisak na rusku naftu Urals, preraspodjeljujući tokove energije u korist alternativnih dobavljača. Tramp je takođe pozvao Kinu da se pridruži ovoj shemi, nudeći alternativu ruskoj nafti.

Cijene nafte su pale za gotovo 5%, a Brent je pao na oko 66 dolara po barelu, dok je WTI pao na oko 62 dolara. Ova situacija ozbiljno pogađa prihode izvoznika, jer više od 40% prihoda ruskog budžeta dolazi iz izvoza nafte i gasa, a pad cijena smanjuje marže. Venecuelanska nafta istiskuje ruske količine iz Indije, a potencijalno i iz Kine. U kontekstu globalne prekomjerne ponude, prihodi Kremlja mogu kritično pasti, što otežava finansiranje vojnih operacija.

Prognoza Ruskog centra za makroekonomske analize i kratkoročne prognoze, bliskog ruskoj vladi, ukazuje da će realne plate rasti samo za 1% u naredne tri godine, dok su u 2023. i 2024. godini porasle za 8,2% i 9,7%. U 2025. godini počelo je usporavanje, s obzirom na pogoršanje situacije u ruskoj ekonomiji. Smanjenje broja gotovinskih kredita odražava ozbiljne probleme u ekonomiji, sa simptomima dubljih procesa, a ne zasebnim pojavama. Visoke kamatne stope i stroga monetarna politika Centralne banke Rusije doprinose opadanju potražnje za kreditima, dok servisiranje starih dugova postaje sve teže.

Ruske poreske vlasti zahtijevaju od preduzeća da plaćaju dodatne poreze za periode duže od tri godine, što stručnjaci povezuju s rastućim problemima ruskog budžetskog deficita. U 2025. godini deficit je smanjen na 5,7 biliona rubalja, što je rekord od pandemije. Planirana smanjenja 'rupe' u blagajni nisu ostvarena zbog kolapsa prihoda od nafte i gasa, a cijene nafte Ural pale su na 35-37 dolara po barelu, umjesto predviđenih 59 dolara. Očekuje se da će ruska vlada nastaviti povećavati poreze stanovništvu i preduzećima, ukoliko se situacija s cijenama ruske nafte ne poboljša.

U ovom trenutku, sirova nafta Ural prodaje se po cijeni od 35-37 dolara po barelu, dok su pojedinačne serije za indijske rafinerije prodavane po cijeni od 22-25 dolara. Rusija se nalazi u stanju oslabljenosti i pretkriznoj situaciji, što implicira da bi Moskva trebala biti veoma zainteresovana za proces pregovora. Kremlj se pretvara da mu je potreban mir, ali u stvarnosti, Putin blefira. Ako Moskva ne sklopi mir, suočiće se s teškim godinama 2026. i 2027., što bi moglo dovesti do kolapsa ruske ekonomije.