Morača nekad i sad: Od podgoričkog mora do zagađene rijeke

Jedan od simbola Podgorice, rijeka Morača, više nije kao što je bila nekada. U kišnim danima, kada se voda zamuti, ta rijeka promijeni boju. No, starosjedioci pamte da nije uvijek bilo tako. Morača je starijim Podgoričanima bila drugo ime za more. U njenim brzacima pronalazili su spas tokom vrelih ljetnjih dana kada je živa na termometru nerijetko dosezala i 40. podiok. "Morača je bila plaža podgorička, tu smo se kupali, tu smo stvarali doživljaje, tu su se rađala prijateljstva, ljubavi, sve ono što je bilo lijepo vezano je bilo za našu Moraču", kaže Dragan Radović.

Svi koji je pamte iz ranijeg perioda, kažu da je Morača bila čista, hladna i brza. No, kako je grad postajao veći, tako je rijeka bivala zagađenija. "Mi smo pili vodu iz Morače. Sada to više nije to. Sada vidimo da je maksimalno zagađena, od svih faktora, počev od nas samih građana koji nemamo osnovnu kulturu da zaštitimo ovaj biser prirode", ističe Radović. Da se Morača mora zaštititi, poručuju i oni koji se bave analizom njene vode. Kažu da je posebno ugrožen donji tok rijeke. "Mi analiziramo tu tačku ispod Vukovačkog mosta skoro svake godine koja pokazuje umjeren status kvaliteta po fizičkim i hemijskim parametrima, a po biološkim loš kvalitet tako da je cjelokupni status loš. Drugo mjesto koje je dosta zagađeno je nakon ušća Cijevne gdje je bila velika eksploatacija šljunka", objašnjava Ljubica Vulović iz Zavoda za hirometeorologiju i seizmologiju.

Zbog eksploatacije šljunka, Morača je počela da gubi svoj lik, a na pojedinim mjestima jedva da je i ima. Njena nekadašnja čistoća i kristalno plava boja danas se rijetko mogu vidjeti, a razloga za to je mnogo. "Najviše doprinose neprečiščene komunalne otpadne vode koje znamo da nisu u potpunosti prečišćene nego se većim dijelom puštaju neprečišćene. Zatim su tu spiranja s poljoprivrednog zemljišta, zatim nekih manjih preduzeća i industrija, kao što su auto-perionice, benzinske pumpe i slično koje ispuštaju takođe u vodotok", objašnjava Vulović. A da bi se stanje mijenjalo, prvo je potrebno promijeniti svijest naroda.

"Moramo se prema rijekama ponašati kao da su naše, a ne kao da su ničije ako su društvene nego su naše i na taj način treba da se ponašamo prema njima, jer imamo koristi od njih", kaže Vulović. Radović dodaje da je to potrebno u korist naše djece i svih nas. Morača i dalje sve podnosi, ali pitanje je dokle. Naši sagovornici saglasni su da je krajnje vrijeme da se simbolu Podgorice vrati stari sjaj.