Ulcinjska solana na putu ka funkcionalnosti i samostalnosti

Ulcinjska solana, decenijama je hranila grad i državu, a potom postala simbol propalog sistema i neizvjesnosti za stotine radnika. Nakon stečaja, neisplaćenih potraživanja i godina zapuštenosti, ovo nekadašnje izvozno orijentisano preduzeće polako dobija novu šansu. Uz formiranje preduzeća koje će njome upravljati i podršku Evropske unije, Solana se danas vidi kao park prirode i prostor budućeg razvoja.

Osamdeset tri godine Ulcinjska solana je proizvodila so, mahom za izvoz, a koru hljeba zarađivalo je stotine radnika. Saša Mitrović se prisjeća: "Solana je podizala ovaj grad, zapošljavala radnike i bilo je privilegija raditi u Solani Bajo Sekiluć. Solana je 20-30 odsto svoje proizvodnje za crnogorsko tržište proizvodila, ostalih 70 posto je izvozila. Mi nismo imali problem da plasiramo so, kvalitet je bio poznat, a prodavali smo so i za prosipanje puteva".

Iako prepoznata po kvalitetu van granica, unutar njih Ulcinjska solana doživljava sudbinu većine crnogorskih preduzeća. Godina 2005. označava početak kraja, kada preduzeće ide pod stečaj, a oko 200 radnika ostaje u neizvjesnosti. "Većinski vlasnik preko stečajne uprave je proglasio 70 radnika viškom, pa smo stečaj započeli sa 130 radnika i to je bilo rečeno da će u sledećih pet godina obnoviti Solanu. Oni jesu kupili nove mašine, mislili smo da će krenuti da rade, ali nažalost, tek se pokazalo da ih je interesovala zemlja", kaže Mitrović.

Do 2014. ostalo je 60 radnika, i to samo oni koji čuvaju prostor, dok bivši zaposleni i dalje čekaju isplatu svojih potraživanja. "Radnici su tužili Solanu i dobili oko milion i po potraživanja. Mi smo do 2026. dobili 600.000 eura. Znači da je dug oko 900.000 eura za 146 radnika Solane. I danas, kao i prije 15 godina kad je uveden klasični stečaj, bila je jedna ista priča: isplatite naša potraživanja".

Ipak, nije sve tako crno. Ulcinjska solana dobija preduzeće koje će upravljati njome. "Postizanje sporazuma između Opštine Ulcinj i Vlade jeste dio Poglavlja 27, ali je mnogo više od toga. Nastavićemo da pružamo podršku. S naše strane je za naredne godine predviđeno 15 miliona eura bespovratnih sredstava, kroz grantove, kao poklon Crnoj Gori, za ovo posebno područje", kaže Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori. Novica Vuković, ministar finansija, smatra da smo krenuli dobrim putem, da se uspostavlja preduzeće koje će dostići funkcionalnost, samostalnost, likvidnost i da se Park prirode zaštiti. Sve ovo, ako profunkcioniše, može biti poruka da prirodna dobra nijesu na prodaju.