Rekordna cijena zlata nakon odluke Feda o kamatama

Jučerašnja odluka Federalnih rezervi (Fed) da zadrži kamatne stope na postojećem nivou može se tumačiti kao poruka o ograničenjima kamatnih stopa kao makroekonomskoj alatki u sadašnjem okruženju. Zbog toga je neophodno sagledati strukturne sile koje ograničavaju monetarnu politiku, vrednovanje imovine i odluke o alokaciji kapitala širom svijeta.

Donosioci odluka su inflaciju opisali kao "i dalje donekle povišenu" i priznali da tržište rada pokazuje znake stabilizacije, ali nijesu dali jasne smjernice o budućem kretanju kamatnih stopa. Neposredno nakon objave odluke Feda, američki dolar je zabilježio blagi oporavak, dok je indeks američkog dolara DXY porastao ka zoni srednjih 96 poena. Dolar je ojačao u odnosu na euro i japanski jen, dok su tržišta usvajala činjenicu da u skorije vrijeme neće biti novih smanjenja kamata.

Ipak, ova kratkoročna podrška dolaru prikriva strukturnu činjenicu da je on bio pod pritiskom tokom većeg dijela 2025. i početka 2026. godine. Ova slabost ne odražava samo privredni ciklus, već i političku i institucionalnu neizvjesnost. Iz tehničke perspektive, dolar ima koristi od razlike u realnim prinosima između američke imovine i imovine razvijenih ekonomija, ali učesnici na tržištu ne bi trebali ovu privremenu podršku poistovjećivati s trajnom dominacijom.

Cijena zlata je nastavila svoj rast, trgovajući se iznad 5.300 dolara po unci, što predstavlja nove istorijske maksimume. Ovaj rast nije samo posljedica zaštite od inflacije, već se zlato sve više vrednuje kao imovina povjerenja u monetarni sistem. Potražnja za sigurnim utočištem pojačana je geopolitičkom neizvjesnošću, ali i diverzifikacijom deviznih rezervi velikih institucija van SAD.

Za razliku od prethodnih ciklusa, trenutna faza odražava kontinuiranu akumulaciju zlata od strane državnih institucija i dugoročnih strateških kupaca, što čini cijenu zlata manje osjetljivom na kratkoročna kretanja dolara. Odluka Feda dodatno naglašava rastući jaz između glavnih valutnih blokova, dok Evropa i Japan imaju svoje izazove u vezi s monetarnom politikom.

Reakcija bitcoina na odluku Feda bila je suzdržana. Bitcoin se kretao u rasponu od 88.500 do 90.000 dolara, pokazujući promjenjivu ulogu u makroekonomskom kontekstu. Cijena bitcoina zavisi od šireg okvira likvidnosti i tržišne volatilnosti, dok bi u odsustvu jasnih signala o promjeni monetarne politike mogao ostati stabilan.

U suštini, odluka Feda odražava promjenjiva kretanja američke ekonomije, gdje inflacija ostaje iznad dugogodišnjeg cilja Federalnih rezervi. Tržište rada pokazuje stabilizaciju, a zadržavanje kamata na postojećem nivou implicira da će stvarna ekonomska prilagođavanja preuzeti veći dio odgovornosti u narednim mjesecima.