Kupalište u Baošićima nije spominjano u UNESCO-vom izvještaju, tvrdi kompanija 'Carine'

Kompanija "Carine" saopštila je danas da kupalište u Baošićima koje ta kompanija razvija, u UNESCO-vom izvještaju ne pominje ni kao potencijalno spornu lokaciju. Oni su, kako navode, to saopštili povodom višemjesečnog medijskog izvještavanja o projektu u Baošićima.

Naime, Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a održao je svoju 48. sjednicu u Busanu, Republika Koreja, od 19. do 29. jula 2026. godine, a odluke usvojene na toj sjednici objavljene su u dokumentu WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine. Odluka koja se odnosi na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora nosi oznaku 48 COM 7B. U toj odluci, Komitet je, kada je riječ o pojedinačnim razvojnim projektima, izričito naveo tri projekta: Jugooceaniju, lokaciju bivšeg hotela Fjord i hotel Orahovac.

Lokacija u Baošićima, kupalište koje razvija kompanija "Carine", kao ni sama kompanija, u toj odluci nijesu pomenuti nijednom riječju, ni u jednom kontekstu, pa ni kao potencijalno sporni. U konačnoj odluci Komiteta ne postoji nijedan zahtjev, preporuka niti napomena koja bi se odnosila na obustavu radova u Baošićima, na uklanjanje bilo kog objekta ili na vraćanje kupališta u prijašnje stanje.

Kompanija "Carine" je, preko svojih punomoćnika, Centru za svjetsku baštinu dostavila kompletnu relevantnu dokumentaciju, uključujući bez ograničenja i pravosnažnu Građevinsku dozvolu broj 02-3-332-UPI-2993/2025 i četiri nezavisna inspekcijska zapisnika nadležnih organa. Pismo upućeno UNESCO-u u cijelosti je dostupno na zvaničnoj internet stranici kompanije Carine.

Konačna odluka Komiteta pokazuje da lokacija u Baošićima nije prepoznata kao pitanje od značaja za zaštitu područja Kotora. To je posebno važno kada se ima u vidu da je Komitet u istoj odluci poimenično naveo tri druga projekta o kojima traži dodatne informacije.

Upravni sud je, međutim, odbio zahtjev 'Carina' za odlaganje vraćanja u prvobitno stanje lokacije na kupalištu. Kompanija "Carine" ponavlja ranije iznijetu ocjenu: medijska presuda koja postane pravosnažna i izvršna prije nego što je uopšte izrečena, predstavlja pritisak na sudove i druge državne organe.