Vruće ljeto u Evropi moglo bi koštati ekonomije EU 180 milijardi eura

Ekstremne vrućine u Evropi mogle bi rezultirati gubicima od 180 milijardi eura, dok se Francuska suočava sa najtežim posljedicama.

5
Vruće ljeto u Evropi moglo bi koštati ekonomije EU 180 milijardi eura

Ekstremne vrućine mogle bi koštati ekonomije EU oko 180 milijardi eura ove godine, što predstavlja otprilike 1% BDP-a, a Francuska se suočava s najvećim udarcem među velikim državama članicama. Produžena vrućina koja je ovog ljeta pogodila Evropu na putu je da uništi godinu ekonomskog rasta, prema istraživanju koje je objavila Triodos Bank.

Analiza procjenjuje da će šteta uzrokovana ekstremnim vrućinama i šumskim požarima kumulativno koštati 180 milijardi eura u 2026. godini, što predstavlja oko 1% BDP-a. U odnosu na očekivani rast EU od otprilike 1,1% ove godine, to bi blok ostavilo blizu stagnacije. Banka prati štetu kroz četiri kanala, od kojih su tri kvantifikovana kao prosjek EU. Niži prinosi usjeva i proizvodnja mliječnih proizvoda, plus porast cijena hrane koji slijedi, čine oko 0,15%. Ograničena proizvodnja nuklearne, hidro i termo energije, slabija solarna efikasnost i više veleprodajne cijene električne energije dodaju 0,12% do 0,15%, dok poremećeni željeznički, drumski i vodeni kapaciteti dodatnih 0,15%.

Najveći učinak, i najteži za utvrditi, je produktivnost rada. Proizvod po radniku pada kada temperature pređu otprilike 25°C do 30°C, s najvećim gubicima u poslovima na otvorenom i fizički zahtjevnim poslovima. Kancelarijski rad takođe pati, dijelom zato što vrućina degradira san i kognitivne funkcije. Međudržavna analiza koju je Allianz sproveo u različitim zemljama, a koja se navodi u istraživanju, pokazuje gubitak od oko 3% proizvodnje po satu rada za svaki stepen iznad 30°C koji se održava tokom dana.

Francuska predvodi tabelu, dok Španija i Italija imaju najizloženiju radnu snagu i najviše vrućih dana, ali decenije prilagođavanja ublažavaju uticaj. Poljska, sa slabom pokrivenošću klima uređajima i slabom aklimatizacijom, bila bi veoma ranjiva, ali je imala hladnije ljeto i trebalo bi da zabilježi rast za oko 2,9%.

Ljudski danak je uglavnom izvan ovih brojki. Procjenjuje se da se 20.400 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom dogodilo u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji i Italiji samo tokom junskog toplotnog talasa, dok se procjena od oko 25.000 smrtnih slučajeva tokom ljeta podrazumijeva trošak od 1,5 do 7 milijardi eura. Šumski požari su do prošle sedmice spalili preko 490.000 hektara širom EU, u odnosu na 20-godišnji prosjek od 197.000, pri čemu je Francuska postavila rekord.

Izgubljene ekosistemske usluge iz spaljenog područja mogu dodati od 100 miliona do 4,6 milijardi eura. Prilagođavanje bi moglo smanjiti gubitke produktivnosti za oko 40%, sugeriše istraživanje, ali ih ne bi eliminisalo, a autori upozoravaju da se njihove procjene zasnivaju na konzervativnim pretpostavkama. Banka tvrdi da samo prilagođavanje nije dovoljno i da je Evropi potrebna snažnija akcija u vezi s emisijama, ukazujući na potez Komisije od 17. jula da ublaži putanju svog glavnog sistema određivanja cijena ugljenika kao suprotan pristup.

Komentari

Pročitaj još

Ministarstvo ekonomskog razvoja: Direktorska funkcija bez oglasa, ugovor ne obavezan

Ministarstvo ekonomskog razvoja objašnjava kako imenovanje direktora državnih preduzeća ne zahtijeva javni konkurs, ali ugovor o radu može biti potreban. Ovo dolazi nakon nalaza Inspekcije rada o neusklađenosti sa Zakonom o radu.

Ministarstvo ekonomskog razvoja: Direktorska funkcija bez oglasa, ugovor ne obavezan

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.