Mugoša upozorava na drastičan porast troškova života i obezvrđivanje primanja

Boris Mugoša ističe da su troškovi života u Crnoj Gori drastično porasli, što je obezvrijedilo rast primanja građana. Naglašava nedostatke administrativnih mjera koje nisu zasnovane na dugoročnim analizama.

3
Mugoša upozorava na drastičan porast troškova života i obezvrđivanje primanja

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ističe da su troškovi života u Crnoj Gori drastično porasli, što je značajno obezvrijedilo porast primanja građana. On navodi da kratkoročni efekti administrativnih mjera povećanja neto zarada, putem smanjenja doprinosa, pokazuju evidentne nedostatke.

Mugoša naglašava da su građani Crne Gore na kraju maja 2026. godine dugovali bankama istorijski maksimum od 2,55 milijardi eura, što je 390 miliona eura više nego prethodne godine, a gotovo milijardu eura više nego prije nekoliko godina. Crnogorski građani se sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove, pri čemu su krediti građana premašili njihove depozite. Odnos kredita i depozita dostigao je 103,3%, što znači da na svakih 100 eura položenih na bankarske račune dolazi 103,3 eura duga prema bankama.

Mugoša dodaje da su krediti stanovništva porasli za 18,6% u poslednjoj godini, dok su depoziti uvećani 13,4%. U protekle tri godine, krediti su porasli 59,1%, dok su depoziti porasli 46,9%. Iako prosječna plata raste i prešla je hiljadu eura, zaduženost je porasla za gotovo milijardu eura u poslednje dve godine.

Mugoša upozorava da ovaj statistički podatak ‘krije’ činjenicu da preko dve trećine građana prima ispod 1000 eura. Prosječna plata se računa samo u preduzećima u kojima je zaposleno više od 10 ljudi. On ukazuje na to da oko 50% zaduženosti čine nenamjenski gotovinski krediti, odnosno krediti za zadovoljenje tekućih potreba. Tokom 2025. godine, čak 60,2% novih kredita fizičkim licima bili su gotovinski krediti, dok se 22% odnosilo na stambene kredite.

Mugoša naglašava da će mjere fiskalne politike, svedene na smanjenje doprinosa i povećanje gotovo svih poreskih stopa osim opšte stope PDV-a, dovesti do ovakve situacije. On je glasao za određene segmente fiskalnih mjera, ali je ukazivao na negativne posljedice drugih segmenata po sistem zdravstva, sistem PIO i kupovnu moć građana. Ističe da je populizam prevagnuo umesto da se bavi uzrocima strukturnih problema u ekonomiji.

On završava sa rečima: ‘Naša ekonomija raste, ali se ne razvija. Iako se radujem našem članstvu u EU, zabrinjava me što se malo bavimo suštinskim unutrašnjim izazovima.’

Komentari

Pročitaj još

Američke rezerve nafte na najnižem nivou od 1983. godine

Američke strateške rezerve nafte pale su na najniži nivo u više od četiri decenije, prema podacima Ministarstva energetike SAD-a.

Američke rezerve nafte na najnižem nivou od 1983. godine

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.