Naplata PDV-a pokazuje regionalne ekonomske razlike u Crnoj Gori

Poreska uprava do jula naplatila 304,5 miliona eura PDV-a, dok sjever bilježi minimalne iznose. Analitičari ističu da su ekonomski problemi na sjeveru rezultat nedovoljne razvijenosti.

1
Naplata PDV-a pokazuje regionalne ekonomske razlike u Crnoj Gori

Poreska uprava Crne Gore do jula ove godine naplatila je 304,5 miliona eura poreza na dodatu vrijednost (PDV). Najmanje PDV-a naplaćeno je na sjeveru, a podaci iz prethodnih godina ukazuju na sličan raspored po regijama. To, kako tvrde sagovornici Dnevnika, pokazuje da većinu ekonomskih aktivnosti u zemlji nose kompanije registrovane u Podgorici i na primorju, dok se sjever suočava s ekonomskim problemima.

U opštini Petnjica do jula je naplaćeno svega 14 hiljada eura PDV-a, dok je Gusinje prikupilo 32,2 hiljade eura, a Plužine više od 88 hiljada eura. Iako su u ovim opštinama dvostruko više stanovnika nego u Šavniku, zanimljivo je da je taj grad po naplati PDV-a ekonomski gigant, jer je do jula naplaćeno preko 117,5 hiljada eura. U Plavu je naplaćeno 55 hiljada eura više nego u Šavniku.

Stručnjaci ističu da je nizak priliv novca iz sjevernih opština u državni budžet, u odnosu na centralni dio i primorje, očekivan. "Naplata PDV-a na sjeveru je zaista niska. Tokom mračne privatizacije ekonomija sjevera Crne Gore je bukvalno uništena", kazala je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Ona je dodala da se ekonomska aktivnost često prijavljuje u opštini Podgorica, iako se obavlja na sjeveru.

Mirza Mulešković, analitičar, naglašava da neformalna ekonomija takođe igra ulogu: "Siva ekonomija definitivno postoji. Da li su ovi podaci isključivo zbog nje? Nisu. Ali da li postoji? Da." On je ukazao na to da su mnoge opštine na sjeveru formirane bez adekvatnih studija o finansijskoj održivosti. "Neki gradovi su postali opštine bez osnovnih socijalnih i drugih usluga. U jednom slučaju, nova opština nije imala ni benzinsku pumpu", dodala je Mrdović.

Političke odluke dovele su do formiranja novih opština, ali i do povećanja korisnika pomoći iz Egalizacionog fonda. Ova vrsta državne pomoći ključna je za finansije opština na sjeveru, koje imaju indeks razvijenosti ispod crnogorskog prosjeka.

Komentari

Pročitaj još

Pad proizvodnje u nuklearki ugrožava nacionalnu valutu Mađarske

Mađarska forinta je tokom protekle sedmice doživjela fluktuacije, završivši na 365 forinti za jedan euro, usljed smanjenja rada nuklearne elektrane Pakš.

Pad proizvodnje u nuklearki ugrožava nacionalnu valutu Mađarske

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.