Šteta velika, ali može biti i veća: Mogu li se djelimično umanjiti štetne posljedice nasipanja plaže u Baošićima
U Baošićima se vodi rasprava o štetnim posljedicama nasipanja plaže kamenom i zemljom iz iskopa za hotel. Mještani i nevladine organizacije traže obustavu radova zbog ekoloških problema.

Već nekoliko mjeseci se u crnogorskim medijima, kao i u široj stručnoj javnosti, vodi rasprava o tome kako je bilo moguće da se ispred budućeg hotelskog kompleksa u Baošićima postojeća prirodna pješčana plaža potpuno zatrpa kamenom i zemljom iz iskopa za taj grandiozni kompleks.
Čini se da je investitor htio da ispuni sve stroge zahtjeve za ispunjenje uslova za sticanje visokog ranga novih hotela. Naime, na relativno skučenoj lokaciji budućeg hotelskog kompleksa to je zahtijevalo da se sve garaže, perionice, uslužni servisi i sl. nalaze pod zemljom. Otud i ogromne količine zemlje i kamena nakon iskopa temelja novog hotelskog kompleksa.
Bilo je logično da je investitor organizovao prevoz i deponovanje te velike količine kamena i zemlje na neku neatraktivnu i udaljenu lokaciju na kopnu. No, kako bi takav poduhvat iziskivao značajne troškove, investitor je pribjegao drugom rješenju. Dakle, uz svesrdnu pomoć nekih “savjetnika” i “projektanata”, došlo se do “genijalne” ideje da se cjelokupna količina kamena i zemlje iz iskopa za hotele naspe u more.
Da bi se za takav poduhvat dobile sve neophodne dozvole, morao se naći i neki naziv projekta iz koga se ne bi vidjelo da se radi o grubom narušavanju prirodnih karakteristika postojećeg obalnog pojasa u široj okolini budućeg hotelskog kompleksa. Tako se došlo do veoma čudnog naziva projekta: “Uređenje djelimično uređenog kupališta”. Međutim, u projektnoj dokumentaciji i na samoj tabli koja je postavljena na gradilištu se vidi da je naziv projekta potpuno neadekvatan.
Naime, prirodna pjeskovita plaža, relativno skromnih dimenzija, se naziva djelimično uređeno kupalište. A šta je onda uređeno kupalište? To je ogroman plato, formiran od kamena i zemlje iz iskopa za hotele. Dakle, za investitora i prirodna plaža i vjerovatno betonski plato predstavljaju kupališta, samo što je plaža djelimično uređena, a betonski plato potpuno uređen.
Interesantno je da su i sve državne nadležne institucije dale saglasnost za izvođenje ovog projekta, vjerovatno zavedene nazivom projekta da će se od djelimično uređenog kupališta dobiti potpuno uređeno kupalište.
Problemi nastaju odmah nakon početka radova. Mještani, predstavnici nevladinih organizacija, pa i same državne institucije shvataju da iza bezazlenog naziva “Uređenje djelimično uređenog kupališta” stoji ogromno nasipanje kamena i zemlje iz iskopa za buduće hotele. Na mnogobrojnim fotografijama se vidi da su se od nasute zemlje formirale velike mrlje u široj okolini zahvata. Uprkos svim zahtjevima da se radovi obustave, investitor je nastavio sa radovima, tvrdeći da posjeduje sve potrebne dozvole nadležnih institucija.
Interesantno je da se nadležne institucije nisu mnogo izjašnjavale, ili su krivicu za učinjeni propust svaljivale jedna na drugu, ili sa sadašnje na prethodnu vladu Crne Gore. Prosto je nevjerovatno da je Agencija za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) ocijenila da za enormno nasipanje kamena i zemlje u more nije potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Pa čak i da nisu stigli da pogledaju projektnu dokumentaciju, već na samom početku radova se vidjelo da je nasipanje zemlje i kamena izuzetno štetno po životnu sredinu u široj okolini zahvata.
Jedino je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) naložila kompaniji “Carine” da vrati nasutu plažu u Baošićima u prvobitno stanje, jer ta dionica obale čini integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Uprkos zabrani i odgovarajućoj sudskoj presudi, radovi na izgradnji platoa su praktično privedeni kraju. Preostaje da se, najvjerovatnije poslije završetka sezone, plato izbetonira i da to konačno bude takozvano uređeno kupalište. To uređeno kupalište ima površinu od oko 12.500 m2.
Osnovne zamjerke na projekat uređenja djelimično uređenog kupališta predstavljaju samo neku arhitektonsku viziju izgleda obale nakon izgradnje platoa. Iz raspoložive dokumentacije se ne mogu naći ni tragovi nekih analiza promjena navigacionih uslova, hidrodinamičkih uslova, uticaja na životnu sredinu, kao i niz ključnih podataka kako će se koristiti budući plato.
Projektom se ne uređuje ništa, već se postojeća prirodna plaža potpuno zatrpava kamenom i zemljom iz iskopa za budući hotelski kompleks. Kota nasutog platoa će vjerovatno biti između 1 i 1,5 metara iznad nivoa mirnog mora. To znači da će uređeno kupalište moći da koriste samo iskusni plivači, koji mogu da koriste vertikalne stepenice za direktan ulazak u more. Za djecu, neplivače i starije osobe uređeno kupalište će biti samo “sunčalište”.
Na kraju, postavlja se pitanje može li se naći neko rješenje da se štetne posljedice nasipanja kamena i zemlje preko prirodne plaže u Baošićima potpuno ili barem djelimično umanje. Evo nekoliko mogućih rješenja: vraćanje u prvobitno stanje praktično nemoguće. Zahtjev Uprave za zaštitu kulturnih dobara da se plaža vrati u prvobitno stanje je praktično nemoguće ispuniti.
Najprije, radi se o ogromnim količinama kamena i zemlje koji su nasuti u more. Investitor i projektanti ne navode količine nasutog materijala, ali može se grubo procijeniti da se radi o preko 100.000 metara kubnih. Proces nasipanja je bio jednostavan poduhvat koji nije zahtijevao puno vremena.
Kamioni su dolazili na ivicu mora i izručivali kamen i zemlju, a zatim su bageri izravnavali nasuti plato. Proces uklanjanja nasutog platoa bi bio znatno komplikovaniji i iziskivao bi znatno više vremena.
Pošto su dubine mora na kraju platoa oko 9 metara, bilo bi neophodno angažovati plovnu mehanizaciju za bagerovanje nasutog materijala. Radovi bi vjerovatno dugo trajali jer se plovna mehanizacija ne može koristiti tokom nevremena, praćenih pojavom velikih talasa.
Tu treba spomenuti još dva problema. Tokom čitavog procesa bagerovanja kamena i zemlje iz nasutog platoa dolazilo bi do velikog zagađenja mora i podmorja jer bi se morska voda zamućivala, a najsitnije čestice taložile na dnu mora u široj okolini nasutog platoa.
Kako će investitor, za pretežno inostrane goste budućeg ekskluzivnog hotelskog kompleksa, u svojim reklamnim prospektima definisati betonski plato? Kao plažu ne mogu, jer inostrani turisti i te kako dobro znaju šta je plaža, ali se na spomen betona vjerovatno naježe.
Na kraju, nasuti plato će u potpunosti promijeniti sliku talasanja u njegovoj okolini.
Komentari
Tehnološke kompanije oblikuju raspoloženje na svjetskim tržištima kapitala
Tehnološki sektor nastavlja da bude glavni indikator raspoloženja na svjetskim tržištima kapitala, uz rast glavnih indeksa u posljednje dvije sedmice.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






