Porez i troškovi pojedu veći dio prve godine zarade: presjek crnogorskog tržišta nekretnina u drugom kvartalu 2026

Prema izvještaju Estitora, prosječna tražena cijena kvadrata u Crnoj Gori iznosi 2.970 eura, uz rast od 1% u poslednjih godinu dana. Troškovi kupovine značajno utiču na prvu godinu zarade investitora.

6

Prema Estitor kvartalnom izvještaju o tržištu nekretnina za drugi kvartal 2026, prosječna tražena cijena kvadrata u Crnoj Gori je 2.970 eura, uz rast od 1,0% u godinu dana. Prosječna zarada od izdavanja drži se na 4,4%. Rast je stao prije godinu dana. Prosječan kvadrat u Crnoj Gori skočio je 9,7% u drugom kvartalu 2025. godine, na 2.941 euro, a od tada stoji gotovo u mjestu: 2.963 eura u trećem kvartalu, 2.916 u četvrtom, 2.910 na početku 2026. i 2.970 na kraju drugog kvartala ove godine. Za punih dvanaest mjeseci to je rast od svega 1,0%. Cijeli skok desio se u jednom kvartalu, prije godinu dana.

Kada cijena raste tako brzo, troškovi kupovine od oko 4% djeluju kao šum, jer ih rast vrijednosti izbriše za nekoliko mjeseci. U eurima to izgleda ovako: prosječan stan na tržištu donosi oko 8.448 eura godišnje kirije, a obavezni papiri na njegovu kupovinu, porez i takse, iznose oko 7.404 eura. Veći dio godišnje kirije, dakle, ode na porez i takse pri kupovini, a tek druga godina počinje da radi za vlasnika.

Prema Centralnoj banci Crne Gore, strani investitori su u 2025. godini u nekretnine uložili 497,4 miliona eura, oko 9% više nego godinu ranije, najviše iz Srbije, Rusije i Turske. Uz to, Svjetska banka projektuje rast privrede od 2,9% za 2026. godinu. Zemlja je do sredine jula privremeno zatvorila i 18 od 33 pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Koliko taj napredak utiče na cijene nekretnina, iz podataka se ne vidi, jer Centralna banka priliv vodi po zemlji porijekla, a ne po gradu ni po namjeni.

Tržište se ne ponaša kao jedno, nego kao šest različitih. Tražene cijene iz oglasa idu od 2.672 eura po kvadratu u Podgorici, koja je najjeftinija, do 4.391 eura u Tivtu, koji je najskuplji, a ostali gradovi su između, na primjer Kotor sa 3.701 i Budva sa 3.309 eura. Najbrže u godinu dana raste Kotor, za 14,8%, a zarada od izdavanja je u svim gradovima slična, od 4,1% u Herceg Novom do 5,1% u Budvi. Razlika u cijeni između najjeftinijeg i najskupljeg grada je 1.719 eura po kvadratu.

Porez na promet nepokretnosti u Crnoj Gori naplaćuje se progresivno: 3% na vrijednost do 150.000 eura, 5% na dio vrijednosti između 150.000 i 500.000 te 6% na sve iznad 500.000 eura. Uz to, poresku osnovicu ne čini cijena iz ugovora, nego procijenjena tržišna vrijednost nekretnine u trenutku sticanja, koju utvrđuje poreski organ, a ona može izaći i viša od plaćene cijene. Pošto prosječan stan u zemlji košta oko 190.000 eura, a dvosobni i veći na primorju lako pređu prag od 150.000, kupac skupljeg stana efektivno plaća više od 3%. Na stan od 190.000 eura porez tako iznosi 4.500 eura na prvih 150.000 i još 2.000 eura na preostali dio vrijednosti, uz pretpostavku da procjena poreskog organa odgovara ugovorenoj cijeni.

Za prosječnu kvadraturu svakog grada, od 58 do 71 kvadrat, obavezni troškovi kupovine idu od 3,6% cijene u Podgorici do 4,3% u Tivtu, jer progresivni porez skuplji stan oporezuje višom stopom. Pošto se zarada razlikuje po gradovima, ti troškovi ne pojedu isti dio prve godine: u Budvi oko 80%, a u Kotoru gotovo cijelu, 99%. Razlika u zaradi od jednog procentnog poena, zanemarljiva na papiru, poslije troškova tako postane presudna. Sve navedeno su samo obavezni troškovi. Agencijska provizija iznosi 3 do 6%, ali je ne snosi uvijek kupac.

Razlike se ne svode samo na gradove. Ista podjela postoji i po strukturi stanova, ovaj put na nivou cijele zemlje. Prosječna tražena cijena garsonjere u Crnoj Gori je 3.049 eura po kvadratu i u godinu dana je porasla 8,0%, dok je trosoban stan na 2.841 eura pao 4,2%, a četvorosoban na 2.456 eura pao 2,2%. Manji stanovi poskupljuju, porodični pojeftinjuju, pa je garsonjera po kvadratu skuplja od četvorosobnog za skoro 24%. I garsonjera i jednosoban po prosječnim cijenama staju ispod praga od 150.000 eura, pa oba plaćaju stopu od 3%.

Poslije cijene i troškova dolazi pitanje izbora: koliko uopšte ima šta da se kupi. Tu je razlika među gradovima najveća. Podgorica sa 5.067 oglasa i Budva sa 4.129 odskaču od ostalih, dok Kotor sa 1.070, Bar sa 1.179 i Herceg Novi sa 1.343 imaju sličan i mnogo manji broj. Prosječan oglas u zemlji provede na tržištu 45 do 60 dana prije nego što bude uklonjen, a to uklanjanje ne mora značiti prodaju, jer oglas može biti i povučen ili ponovo objavljen.

Cijene su na primorju već visoke, a koliko su odmakle od domaćih prihoda najjasnije se vidi u Podgorici. Za stan od 58 kvadrata u najjeftinijem gradu u zemlji treba oko 120 prosječnih mjesečnih plata, punih deset godina zarade bez ijednog potrošenog eura, uz prosječnu platu od 1.311 eura. Uz to, plate na pojedinim tržištima i padaju: u Budvi je prosječna pala 8,2%, u Tivtu 3,6%.

Kotor ima 1.070 oglasa, Podgorica 5.067. Na cijelom primorju u drugom kvartalu zabilježeno je oko 1,2 miliona noćenja. Cijene u Beogradu procjenjuju se na oko 3.300 eura po kvadratu, otprilike na nivou Budve, dok je zvanično ugovorena cijena, prema Republičkom geodetskom zavodu, u prvom kvartalu 2026. iznosila 3.080 eura.

Kupac koji drži dugo i bira jednosoban stan u starogradnji vraća početne troškove brže nego onaj koji uzme veći ili nov. Kod jednosobnog je trošak kupovine 3,62% cijene, a kod četvorosobnog 4,46%. Kod novogradnje u Tivtu ili Budvi PDV od 21% je uračunat u cijenu, pa se početni trošak vraća sporije.

Komentari

Pročitaj još

Cijene jaja, sira i povrća u Crnoj Gori: Poskupljenja i pojeftinjenja

Cijene jaja u Crnoj Gori ostaju visoke u odnosu na prošlu godinu, dok su cijene povrća i voća doživjele promjene. Jaja klase M skuplja su 33,3%, a praziluk čak 61,1%.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.