Posljedice niskog vodostaja Dunava i uticaj data centara
Nizak vodostaj Dunava izazvan klimatskim promjenama postavlja pitanja o uticaju data centara na vodu. Istraživanja ukazuju da su njihovi efekti minimalni.

Nizak vodostaj Dunava u Evropi, koji naučnici povezuju sa klimatskim promjenama, izazvao je rasprave na društvenim mrežama o tome da li su data centri odgovorni za ovu situaciju. Ekolog Martin Puš, bivši radnik na Institutu za ekologiju slatkih voda u Berlinu, navodi da je trošenje vode od strane data centara zanemarljivo u poređenju sa uticajem klimatskih promjena. Prema njegovim riječima, sušenje rijeka nije rezultat rada data centara, već klimatskih faktora kao što su topljenje glečera.
Povodom ovih tvrdnji, Puš kaže: „Reka je sve plića zbog klimatskih promjena, a na vodostaj se odrazilo i to što je topljenje glečera na Alpima isparilo u atmosferu pre nego što je stiglo u reke.” Ipak, neki smatraju da su data centri, koji zahtijevaju ogromne količine vode za hlađenje, značajniji faktor. Njemačka, kao lider u Evropi po broju izgrađenih data centara, ima više od 500 ovih objekata, dok se Španija brzo približava ovom broju. Na Balkanu, jedan data centar se nalazi u Kragujevcu, a Hrvatska planira izgradnju velikog data centra.
Dejvid Miton, investitor i istraživač sa Univerziteta u Oksfordu, naglašava da trenutna kriza nije rezultat samo vrućina, već kombinacije dugotrajne suše i smanjenog oticanja rijeka. „Industrija bi trebala da otkrije načine za smanjenje potrošnje vode na osnovu činjeničnih dokaza”, dodaje Miton. Takođe, Puš objašnjava proces evapotranspiracije, koji utiče na vodostaj rijeke, naglašavajući da 76% vode koju Dunav primi nestaje zbog isparavanja.
U kontekstu veštačke inteligencije, istraživanje pokazuje da će industrija do 2027. godine trošiti četiri do šest puta više vode nego što to čini Danska. Dok se data centri hlade vodom, Puš ističe da su novi sistemi hlađenja efikasniji od tradicionalnih. „Data centri sa veštačkom inteligencijom koriste vodu mnogo efikasnije“, naglašava Kris Prist, profesor održivosti na Univerzitetu u Bristolu.
Podaci pokazuju da je globalna potrošnja struje u data centrima 2025. godine iznosila oko 448 teravata. U tom periodu, centri su trošili oko 4,5 milijardi litara vode, a do 2030. godine ta cifra bi mogla da poraste na 9,3 milijardi. U 2024. godini, centri u Njemačkoj potrošili su 20 milijardi kilovata, što čini 4% ukupne potrošnje u toj zemlji.
Uprkos kritikama, Puš naglašava da data centri troše manje od jedan odsto ukupnog protoka vode Dunava kada rade punim kapacitetom. Posljedice niskog vodostaja već se osjećaju, a u nekim dijelovima Evrope, kao što su Mađarska i Rumunija, prijeti ugrožavanje proizvodnje u nuklearnim elektranama. Puš zaključuje da bi kiša mogla da spasi situaciju, ali je nivo Dunava vjerovatno niži do oktobra.
Komentari
Trajekti rade u punom kapacitetu, cijene karata ostaju nepromijenjene
Saobraćaj trajektima u Crnoj Gori odvija se bez većih zastoja, a cijene karata ostaju iste. Očekuje se rekordna godina prema broju prevezenih vozila.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






