Sedmica u kojoj je jen bio pred kolapsom i telefonski poziv koji ga je zaustavio
Tokijski trgovci su prošle sedmice osjetili dramatičan pad jena, koji je doveo do zajedničke intervencije Japana i Sjedinjenih Država na deviznom tržištu. Ova akcija je označila značajan trenutak u valutnim odnosima između dvije zemlje.

Posebna vrsta tišine spusti se na trgovački podijum kada valuta prestane da se ponaša kao valuta i počne da liči na lift koji slobodno pada, a trgovci u Tokiju osjetili su je prošle sedmice. Jen, već najslabiji još od 1986. godine, nastavio je da pada u trzajima zbog kojih su menadžeri rizika primorani na akciju. Kada se prašina slegla u petak, dolar je dostigao gotovo 164 jena, što je nivo koji bi prije deset godina zvučao kao naučna fantastika, prije nego što se naglo povukao na oko 157,60.
Taj nagli obrt, gotovo četvoroprocentni povratak u svega nekoliko dana, nije nešto što tržišta obično urade sama od sebe. Bilo je očigledno da je neko djelovao, a ubrzo se saznalo i o čemu je riječ. Japanska ministarka finansija Sacuki Katajama ove sedmice je pred novinarima potvrdila ono što su valutni deskovi širom svijeta već zaključili iz kretanja cijena, a to je da su Tokio i Vašington zajedno kupovali jene, odnosno, nije to činio Japan samostalno, kao proljetos kada je intervenisao bez američke podrške i dobio tek kratkotrajan oporavak, već je ovoga puta uz njega stajao i američki Trezor, koji je takođe kupovao jene.
Japansko ministarstvo finansija to je predstavilo sasvim jasno, riječ je o zajedničkoj akciji, a operacija je još trajala u trenutku objave. Koliko je to rijetko pokazuje istorija valutnih i diplomatskih odnosa. Posljednji put Japan i Sjedinjene Države zajedno su intervenisali na valutnom tržištu 2011. godine, nakon razornog zemljotresa i cunamija u Tohokuu, kada je jen naglo ojačao do opasnih nivoa i zaprijetio da ugrozi obnovu zemlje. To znači petnaest godina tokom kojih se Japan uglavnom sam branio na deviznim tržištima. Zato odluka zvaničnika s obje strane Pacifika da ponovo djeluju zajedno govori koliko su ozbiljno počeli da shvataju pad jena kao zajednički problem.
Slab jen poskupljuje sve što Japan uvozi, naftu, gas, pšenicu i sirovine koje pokreću njegovu izvoznu mašinu. Taj trošak ne ostaje u tabelama u Tokiju; završava direktno u supermarketima i računima za struju. Inflacija u Japanu više ne raste na način koji se može smatrati samo podnošljivim, a premijerka Sanae Takači navodno je posljedice osjetila i u rejtingu podrške, što je upravo ona vrsta političkog pritiska koja izjavu o „pažljivom praćenju situacije“ pretvara u stvarnu intervenciju. Na američkoj strani interes je više strateški nego domaći. Ministar finansija Skot Besent već neko vrijeme govori da smatra da je jen značajno potcijenjen i da pritiska Tokio da podigne kamatne stope kao dio rješenja.
Pojavila se čak i fotografija, ona mala ljudska pojedinost koja često govori više od saopštenja, Besentove rukom pisane liste zadataka sa sjednice kabineta, na kojoj je stajala stavka: „Kupiti japanski jen (JPY) 5–10 milijardi dolara“. Šta god neko mislio o ozbiljnosti visokih finansija, neko na vrhu američkog Trezora radio je sa običnog žutog notesa. Američki predsjednik Donald Tramp, upitan o tome tokom vikenda, objasnio je stvar najjednostavnije moguće: Japanu je trebala mala pomoć, a Amerika je uvijek tu za Japan. Opisao je potez podjednako kao signal prijateljstva i kao tržišnu operaciju. Besent je otišao i korak dalje, rekavši da Vašington snažno podržava napore Tokija da ispravi ono što smatra stvarnom potcijenjenošću valute.
Podaci Banke Japana pokazuju da je Tokio možda prodao čak 58,97 milijardi dolara kako bi kupio jene kada je u četvrtak intervenisao na njujorškom tržištu, uz znakove nastavka operacije i u petak. Stavite taj broj pored nečega što je lako zamisliti: veći je od godišnjeg BDP-a mnogih država, a upotrijebljen je tokom svega nekoliko trgovačkih sesija da bi se pomjerio jedan jedini devizni kurs. Tržište je to odmah osjetilo. Obim spot trgovanja jenom na platformi EBS dostigao je najviši nivo u posljednjoj deceniji, dok je promet jen fjučersa na CME-u postavio istorijski rekord.
To više nijesu samo Tokio i Vašington koji pomjeraju tržište, to su hedž fondovi, makro deskovi i korporativni blagajnici sa izloženošću prema jenu koji istovremeno pokušavaju da se prilagode. Kada se tržište tako duboko i likvidno počne ponašati nervozno, to znači da intervencija nije bila samo velika, već i veoma dobro tempirana, u trenutku kada je previše investitora bilo pozicionirano u istom smjeru, uvjereno da će jen nastaviti da pada. Postojao je i regionalni odjek. Južna Koreja je istog dana intervenisala kako bi podržala svoju nacionalnu valutu von, što je izgledalo kao rijedak trenutak koordinisanog djelovanja azijskih centralnih banaka.
Intervencija nije došla u vakuumu, uslijedila je neposredno prije odluke Banke Japana o monetarnoj politici. U petak je Banka Japana (BoJ) zadržao kamatne stope nepromijenjenim, ali je uradio nešto zanimljivije od same odluke: poslao je najjasniji signal do sada da se novo povećanje stopa približava. To je od ogromnog značaja za valutne trgovce, jer je jedan od glavnih razloga slabosti jena upravo razlika između kamatnih stopa u Japanu i Sjedinjenim Državama. Kada američke stope donose znatno veći prinos od japanskih, novac gotovo mehanički izlazi iz jena i prelazi u dolare. Suzi li se taj jaz makar malo, dio goriva za pad valute nestaje.
Ekonomisti koje je anketirao Reuters sada uglavnom očekuju da će BoJ nastaviti sa podizanjem stopa, a mnogi predviđaju kretanje prema 1,25 odsto do kraja godine. To je i dalje samo dio nivoa na kojem se nalaze američke stope, ali pravac kretanja, čak i spor, mijenja računicu za svakoga ko drži poziciju protiv jena.
Stratezi na deviznim tržištima koji su pratili petak priznali su da nijesu potpuno sigurni da li je skromno jačanje jena bilo direktna posljedica intervencijskih dolara koji su fizički ulazili na tržište, ili jednostavno posljedica toga što su trgovci mijenjali pozicije iz straha da bi vlasti mogle ponovo intervenisati svakog trenutka. Na uzdrmanom tržištu čak i sama mogućnost intervencije može pomjeriti cijene gotovo jednako snažno kao i stvarna intervencija. To je psihološki trik na koji centralne banke računaju. Ne morate kupovati jene svakoga dana da biste održali disciplinu na tržištu, dovoljno je da trgovci vjeruju da biste to mogli uraditi u bilo kom trenutku, bez upozorenja.
Ta neizvjesnost čini klađenje protiv valute skupljim i rizičnijim, i upravo je to cilj. Odluka ministarke Katajame da naglasi da je operacija „još u toku“, kao i upozorenje ministarstva da neće oklijevati da ponovo djeluje, usmjereni su upravo na održavanje tog straha u kolektivnoj atmosferi tržišta. Za izvoznike je slabiji jen godinama predstavljao neku vrstu subvencije, a japanski automobili i elektronika izgledali su jeftinije ostatku svijeta kada bi valuta bila slaba. Ali ta subvencija dolazi direktno na račun japanskih domaćinstava, koja plaćaju više za uvezenu energiju i hranu u zemlji koja ogromnu većinu i jednog i drugog uvozi.
Ta napetost, izvoznici žele slab jen, domaćinstva tonu pod troškom slabog jena, prava je priča ispod tehničkih linija na grafikonima, i upravo zato je ova valutna borba postala podjednako politička koliko i tržišna. Za investitore i putnike u Japan praktična poruka glasi da je valuta koja je upravo prošla kroz najvolatilniji period posljednjih godina, koju su branile dvije vlade djelujući zajedno prvi put u petnaest godina i koja se nalazi pod centralnom bankom koja otvoreno najavljuje više kamatne stope, u ovom trenutku nije valuta u stabilnoj ravnoteži, već valuta kod koje bi sljedeći naslov, jača inflacija od očekivane, oštriji komentar guvernera BoJ-a Kazua Uede, ili nova runda nenajavljenih kupovina, mogao značajno da pomjeri kurs tokom samo jedne trgovačke sesije.
Komentari
Krupni kapital otežava borbu protiv ekološkog kriminala u Crnoj Gori
Uticaj krupnog kapitala i manjak inspektora otežavaju dokazivanje ekološkog kriminala u Crnoj Gori, što zahtijeva jačanje institucija i strateško planiranje razvoja.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






