Kamenolomi na sjeveru Crne Gore: Izazovi i dileme

Tema kamenoloma na sjeveru Crne Gore nije samo ekološka ili ekonomska, već otvara širu raspravu o razvoju države i pitanjima da li kratkoročna ekonomska korist može opravdati dugoročne promjene u prostoru. Pitanja poput koliku cijenu priroda može podnijeti zarad novih investicija i gdje je granica između javnog interesa i interesa velikih kompanija su ključna.

Mještani andrijevičkih mjesnih zajednica Zabrđe, Trešnjevo, Slatina, Prisoja i Trepča nedavno su javno izrazili protivljenje ponovnom otvaranju kamenoloma 'Žoljevica', gdje je nekada radila kompanija 'Mermer'. U otvorenom pismu, navode da će koristiti sve legitimne metode da spriječe rad kamenoloma, upozoravajući da bi njegovo otvaranje devastiralo životnu sredinu. "Ubijeđeni smo da nijedna profesionalna i nepristrasno urađena studija o uticaju kamenoloma na životnu sredinu ne bi dala saglasnost za njegov rad", ističu mještani.

Nedavna javna rasprava o Nacrtu koncesionog akta o lokalitetu nemetalične mineralne sirovine na ležištu 'Žoljevica' potakla je dodatne tenzije. Nova istraživanja Geološkog zavoda iz Podgorice potvrđuju da se radi o ukrasnom kamenu visokog kvaliteta. Ipak, mještani se protive argumentima o ekonomskoj koristi, ističući da su prethodna iskustva sa preduzećem 'Mermer' bila negativna, te su pozvali vlasti da ne odobre rad kamenoloma.

Identične situacije se dešavaju i u Beranama i Bijelom Polju, gdje su mještani također izrazili protivljenje otvaranju kamenoloma. Iako su novi projekti na sjeveru obično dočekani s nadom za nova radna mjesta, otvaranje kamenoloma često dolazi u sukob sa zaštitom životne sredine.

Interesovanje za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na sjeveru Crne Gore raste, što privlači domaće i strane kompanije. Razlog je kvalitetna sirovina i rastuća potreba za građevinskim materijalom. Ipak, građani koji se protive otvaranju novih kamenoloma postavljaju pitanje održivog razvoja i čuvanja prirodnih resursa.

Predstavnici kompanija tvrde da savremena eksploatacija mineralnih resursa podliježe strogim zakonskim procedurama i redovnim kontrolama. Ipak, povjerenje između građana i investitora je narušeno, a građani zahtijevaju transparentnost i uključivanje lokalnog stanovništva u odlučivanje o projektima koji mogu trajno promijeniti njihov prostor.

Posljednje krivične prijave u Bijelom Polju pokreću ozbiljna pitanja o sistemu odlučivanja i kontroli postupaka izdavanja saglasnosti za eksploataciju mineralnih sirovina. Ukoliko se navodi iz ovih prijava potvrde, postaviće se pitanje da li su zakonske procedure bile zaobiđene na način koji je pogodovao privatnim interesima, nauštrb javnog interesa.