Povratnici u šumama Crne Gore: Uslovne kazne za šumsku krađu

Prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u crnogorskim sudnicama, od 2020. do kraja 2025, šumska krađa se najčešće završavala blagim kaznama, a nerijetko se vraćaju isti ljudi, koji su već osuđivani za isto krivično djelo.

U Nacionalnom parku “Durmitor” jedan muškarac je oborio tri suva stabla smrče, što se u zaštićenoj zoni tretira kao teži oblik šumske krađe i predviđa kaznu od tri mjeseca do tri godine zatvora. Ipak, dobio je najblažu kaznu - uslovnu i da plati 200 eura.

U ovom periodu, na optuženičkoj klupi su nerijetko isti ljudi, a analiza presuda pokazuje da je bilo 186 presuda koje se odnose na krađu u državnim šumama. Osuđeno je 200 odraslih lica, od čega je 86 ranije osuđivanih, što znači da su povratnici činili 43 odsto osuđenih.

Najčešća sankcija bila je uslovna osuda, sa 118 izrečenih uslovnih osuda, 38 zatvorskih kazni, 27 kazni kućnog zatvora, 16 kazni rada u javnom interesu i jednom novčanom kaznom. Zatvor se češće izricao u Beranama i Bijelom Polju, gdje je i najveći broj povratnika, ali su kazne često bile od mjesec do nekoliko mjeseci.

U predmetima u kojima je navedena količina drveta, iz državnih šuma posječeno je najmanje 1.601,18 kubnih metara drveta. Analiza također pokazuje da se šumska krađa javlja i u privatnim šumama, gdje dominiraju blaže sankcije. Od 25 osuđenih za krađu iz privatne šume, samo je jedna zatvorska kazna.

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima apeluje na pooštravanje kaznene politike i brže djelovanje, ističući da su bespravne sječe šume smanjene, dok podaci pokazuju da je od 2020. do kraja 2025. posječeno 21.154,97 metara kubnih drveta.

U Nikšiću je od 14 osuđenih lica, 11 dobilo uslovnu osudu, a samo troje zatvor. U Kolašinu su od 18 lica, 16 dobilo uslovnu osudu, a nijednom okrivljenom nije izrečena kazna zatvora. U Rožajama su otac i sin, državljani Srbije, uhvaćeni u sječi drveća, prekršajno su kažnjeni u Srbiji, ali su u Crnoj Gori osuđeni uslovno.