Ekonomija Crne Gore ulazi u zreliju fazu

Privredna komora Crne Gore (PKCG) predstavila je analizu koja prikazuje da ekonomija, nakon dvije decenije rasta, kriza i oporavaka, ulazi u zreliju fazu razvoja. Analiza obuhvata period od 2006. do 2026. godine i prepoznaje pet razvojnih faza crnogorske ekonomije: ekspanziju i investicioni optimizam od 2006. do 2008. godine, krizu i makroekonomsko prilagođavanje od 2009. do 2012, fiskalnu stabilizaciju i investicionu ekspanziju od 2013. do 2019, pandemijski šok od 2020. do 2021. i inflatorne pritiske, dodatno pojačane geopolitičkim krizama, praćene fiskalnom transformacijom od 2022. do prošle godine.

Kako se navodi u analizi, nominalni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 275 odsto, sa 2,17 milijardi eura na 8,17 milijardi eura, dok je realni rast ekonomske aktivnosti iznosio 65 odsto. BDP po stanovniku dostigao je 13,1 hiljadu eura u prošloj godini. Potpredsjednik PKCG, Nikola Vujović, istakao je da je crnogorska privreda prošla kroz razne faze tokom dvije decenije, te se zapitao na čemu će se temeljiti rast u narednih deset godina.

Vujović je naglasio da je rast najvećim dijelom bio rezultat lične potrošnje domaćinstava, koja je povećana sa 2,03 na 6,64 milijardi eura, dok je izvoz realno opao. Iako je standard građana poboljšan, produktivnost rada je niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda, prema njegovim riječima, mora se zasnivati na produktivnosti kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje.

Iz PKCG su također napomenuli da je javni dug sa 41,5 odsto BDP-a u 2006. godini dostigao 106,4 odsto u pandemijskoj 2020. godini, a zatim smanjen na 63,5 odsto BDP-a do prošle godine. Bankarski sektor je stabilizovan, a integracija u SEPA prostor je omogućila brža plaćanja sa Evropskom unijom.

Međutim, spoljnotrgovinski disbalans ostaje strukturna slabost ekonomije, s robnim deficitom od 3,74 milijardi eura. Upravnik Sektora za istraživanja i analize PKCG, Miljan Šestović, naglasio je da Crna Gora sve teže finansira svoj spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom, a pokrivenost deficita stranim investicijama je najniža u posljednjih 15 godina.

Od obnove nezavisnosti, Crna Gora je privukla 16 milijardi eura stranih direktnih investicija, s fokusom na nekretnine. Uvozna zavisnost se, kako se navodi, reflektuje u konkretnim primjerima, poput uvoza cementa za izgradnju autoputa i potrošnje za uvoz hrane.

Turizam ostaje ključni pokretač uslužnog izvoza, a prihodi su sa 271 milion eura u 2006. godini porasli na 1,48 milijardi eura u prošloj godini. Ipak, oslonac na turizam predstavlja i ranjivost. Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu, s brojem aktivnih poslovnih subjekata koji je porastao 215 odsto od 2009. godine.

Na osnovu analize, PKCG ističe sedam ključnih lekcija za budući razvoj, naglašavajući važnost produktivnosti, diverzifikacije privrede i institucionalnog razvoja. Predsjednica PKCG, Nina Drakić, poručila je da je cilj do 2035. godine stvoriti produktivniju, diversifikovaniju i izvozno konkurentniju ekonomiju.