Kako Vlada brine o državnim kompanijama

Prema procjenama, privredni sistem pod upravom državnog menadžmenta, imenovanog dominantno po partijskim kvotama, u poslovnoj 2025. godini proizveo je kumulativni gubitak od 30 do 40 miliona eura. Prošle godine u ovo doba, iz Vlade su se hvalili rekordnim profitom preduzeća u državnom vlasništvu, njih 55 je ostvarilo zbirni profit veći od 103 miliona eura. Međutim, ovoga puta situacija je potpuno drugačija, a o njoj se službeno ćuti.

Skoro 150 miliona minusa u poslovnim bilansima dominantno su posljedica rekordno loših finansijskih rezultata u sistemu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i njenih ćerki firmi. Podaci pokazuju da se profit EPCG prvo smanjio sa 52 miliona eura 2023. godine na 11 miliona 2024. godine (pad od približno 80 odsto), a prošle godine dostigli su rekordni gubitak, nezvanično – 92 miliona eura. Zvaničan podatak, vjerovali ili ne, ne postoji, iako su istekli zakonom propisani rokovi za (ne)usvajanje bilansa stanja i uspjeha za prošlu godinu.

Zbog toga bi EPCG mogla pretrpjeti dodatnu, reputacionu i finansijsku štetu. Skupština akcionara EPCG, na kojoj je trebalo usvojiti izvještaje za prošlu godinu, nije održana zbog nedostatka kvoruma, pošto na sjednicu nijesu došli predstavnici državnog kapitala. Bez javnog objašnjenja. Zainteresovani mogu samo nagađati da li je kabinet premijera Milojka Spajića saglasan sa obrazloženjem menadžmenta EPCG da je za iskazani gubitak odgovoran manjak kiše i višemjesečna, nezavršena rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, ili su možda lošem poslovnom rezultatu kumovali i ljudi iz odbora direktora EPCG, predvođeni Milutinom Đukanovićem.

Neki od problema postali su toliko izraženi da je predsjednica Odbora direktora Solar gradnje, Marina Jočić, bila prinuđena da zaposlene pozove da dolaze na posao. U otvorenom pismu je upozorila da će, ukoliko se do 1. oktobra ne postigne zadovoljavajuće poboljšanje, Društvo razmotriti dodatne mjere reorganizacije poslovanja, uključujući i mogućnost smanjenja broja radnih mjesta.

Na drugoj strani, Aerodromi Crne Gore su povećali prihode na gotovo 45 miliona eura u 2025. godini, dok je neto dobit dostigla skoro 13 miliona. Prihodi su rasli dvostruko brže od rashoda, a broj putnika nastavio je rekordni rast. Država posjeduje kompaniju čija profitabilnost jača, ali insisitira na koncesiji, obrazlažući to potrebom budućih investicija.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, izbjegava da na dnevni red stavi vladin prijedlog koncesionog ugovora za aerodrome, a sve liči na političku trgovinu koja uključuje rekonstrukciju Vlade i preraspodjelu interesnih zona u EPCG. Ekonomska logika i javni interes su, izgleda, u drugom planu.

Dok EPCG i Aerodromi pokazuju kako država ne brine dovoljno o uspješnim kompanijama, podaci o poslovanju Plantaža otkrivaju drugu vrstu problema. Kompanija je ostvarila neto dobit od 3,98 miliona eura, ali prihod od prodaje zemljišta premašuje profit i investicije. Vrijednost prodatih vina i rakije opada, a kompanija posluje bez gotovine na računima.

Luka Bar je nakon dobiti od 1,17 miliona eura 2024. godine, 2025. godine iskazala neto gubitak od 6,44 miliona eura. Međutim, osnovna djelatnost donijela je dobit od oko 1,4 miliona eura, a minus je nastao zbog nove procjene zemljišta. Ovaj gubitak poslužio je kao obrazloženje za promjene u menadžmentu.

HTP Budvanska rivijera također pokazuje pad neto dobiti, iako su prihodi rasli. Rashodi su rasli dvostruko brže, a gotovina na računima pala je sa više od 10 miliona na 1,3 miliona eura. Ovo može dovesti do ozbiljnog pogoršanja likvidnosti.

Pošta Crne Gore predstavlja najbolji primjer odnosa vlasti prema preduzećima u državnom vlasništvu. Tokom 2025. godine broj zaposlenih povećan je za više od 14 odsto, dok su troškovi zarada porasli za više od četvrtine. Kako su prihodi ostali na istom nivou, plate su počele da gutaju skoro dvije trećine ukupnih poslovnih prihoda, a neto dobit kompanije pala je za više od 80 odsto. Pošta postaje prostor za zapošljavanje i ispunjavanje političkih obećanja, a ceh plaćaju građani.