Dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu: Izazovi i mogućnosti

Dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu su od suštinskog značaja za proces evropskih integracija. Iako se očekuje da budu temelj za rješavanje otvorenih pitanja, stvarnost je često drugačija, obeležena dugotrajnim bilateralnim sporovima koji se niže decenijama. Ova situacija stvara osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti među državama regiona. Jedan od najvećih izazova je politička volja da se ti odnosi unaprijede. Mnoge vlade u regionu koriste dobrosusjedske tenzije kao sredstvo za unutrašnju političku mobilizaciju, što dodatno otežava postizanje konstruktivnog dijaloga. U ovom kontekstu, normativni okviri koje postavlja Evropska unija često ostaju neispunjeni, a očekivanja se ne ostvaruju. Regionalni sporovi, poput pitanja granica i manjinskih prava, često se koriste kao instrumenti političke borbe. Umjesto da se rješavaju kroz dijalog i saradnju, oni se prolongiraju, čime se dodatno produbljuje nepovjerenje među državama. Ovakva dinamika može imati dugoročne posljedice na stabilnost i prosperitet cijelog regiona. S obzirom na sve navedeno, neophodno je raditi na jačanju međusobnih odnosa i izgradnji povjerenja. To podrazumijeva aktivno uključivanje civilnog sektora, medija i drugih aktera u proces donošenja odluka. Samo zajedničkim naporima možemo prevazići prepreke i stvoriti čvrste temelje za buduće saradnje na Zapadnom Balkanu.