Vrhovni sud odbacio zahtjev VDT za zaštitu zakonitosti: Ima li lijeka za aferu Telekom

Vrhovni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), ocijenivši da za takav vanredni pravni lijek nijesu postojali zakonski uslovi, budući da krivični postupak formalno nije ni započet.

Zahtjev VDT odnosio se na preispitivanje odluke vijeća Višeg suda u Podgorici u predmetu protiv Mila Đukanovića, Ane Đukanović, Veselina Barovića, Olega Obradovića, Damjana Hoste i Tomaša Marvaia, u okviru istrage koja se vodi po navodima o mogućim nezakonitostima tokom privatizacije Telekoma Crne Gore.

Vrhovni sud je, međutim, zauzeo stav da odluka Višeg suda nema karakter konačne odluke o krivičnoj odgovornosti, već predstavlja "procesno rješenje" kojim je omogućeno sprovođenje određenih dokaznih radnji i predmet vraćen sudiji za istragu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju sud je naglasio da zahtjev za zaštitu zakonitosti predstavlja "vanredni pravni lijek" koji se može koristiti isključivo za osporavanje pravosnažnih sudskih odluka.

On, dakle, ne može predstavljati "treći stepen suđenja", niti sredstvo za ponovno vođenje postupka ili kontrolu pojedinačnih procesnih odluka tokom izviđaja i istrage. Zato bi, po ponuđenom obrazloženju, prihvatanje argumentacije VDT praktično značilo pretvaranje tog pravnog instituta u mehanizam nadzora nad svim izviđajnim i istražnim radnjama, što nije njegova zakonska svrha.

Vrhovni sud je dodatno ocijenio da odluke i radnje u fazi izviđaja nemaju karakter meritornog odlučivanja o krivičnoj stvari, jer se u toj fazi ne odlučuje konačno o eventualnoj krivičnoj odgovornosti bilo kojeg lica. Sud je razmatrao i navode VDT koji su se odnosili na pitanje zastarjelosti krivičnog gonjenja i ovlašćenja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, ali je zaključeno da se o tim pitanjima ne može odlučivati kroz zahtjev za zaštitu zakonitosti u trenutnoj fazi postupka.

Posebno značajan dio obrazloženja odnosi se na pitanje procesnog interesa tužilaštva. Sud podsjeća da je ranije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo krivičnu prijavu, nakon čega je funkcija gonjenja prešla na oštećenog kao supsidijarnog tužioca, odnosno Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. U tom kontekstu, Vrhovni sud je ukazao da bi sprovođenje dokaznih radnji kojima se VDT sada protivi moglo otvoriti prostor da tužilaštvo ponovo preuzme gonjenje u predmetu.

Sud se u obrazloženju pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, podsjećajući da se pravičnost postupka procjenjuje kao cjelina, te da eventualni proceduralni nedostaci u ranim fazama mogu biti otklonjeni tokom daljeg vođenja predmeta. Istaknuto je i da odbacivanje zahtjeva ne predstavlja povredu prava na pravično suđenje niti prava na djelotvorni pravni lijek, navodeći da je isti pravni stav zauziman i u ranijim predmetima koji su se odnosili na procesne odluke bez konačnog karaktera.

Podsjetimo, predmet Telekom godinama izaziva pažnju javnosti zbog sumnji da je tokom privatizacije te državne kompanije došlo do korupcije i isplata mita putem konsultantskih ugovora. Posebnu pažnju predmet je dobio nakon što su pravosudni organi u SAD ranije utvrdili postojanje koruptivnih radnji povezanih sa tom privatizacijom, što su domaći akteri više puta koristili kao osnov za zahtjeve da se slučaj procesuira i pred crnogorskim pravosuđem.

Nakon odluke Vrhovnog suda uslijedile su reakcije političkih predstavnika i civilnog sektora. Funkcioner Pokret Evropa sad i odbornik u Podgorici, Tihomir Dragaš, ocijenio je da je vrijeme da se postupak u aferi Telekom završi do kraja "na jedini ispravan način, pravičnim sudskim postupkom". Prema njegovim riječima, to je u interesu svih, uključujući i optužene, ali prije svega građana Crne Gore, koji imaju pravo da znaju da li je tokom privatizacije bilo korupcije i ko eventualno snosi odgovornost.

„Građani zaslužuju da znaju da li je i ko bio korumpiran u cijelom procesu privatizacije Telekoma Crne Gore. Ukoliko sud utvrdi da je bilo korumpiranih, isti treba da budu osuđeni na stroge kazne zatvora“, poručio je Dragaš.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i funkcioner Demokratska Crna Gora, Momo Koprivica, saopštio je da predmet Telekom nije zastario i da odluka predstavlja važan korak za vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Prema njegovim riječima, otklonjene su prepreke za nepristrasno utvrđivanje činjenica o eventualnoj korupciji kojom je, kako tvrdi, oštećena država.

„Ostvaren je važan korak u zaštiti javnog interesa i potvrđeno je da država ima pravo i obavezu da istraje u borbi za pravdu i odgovornost u predmetima od posebnog društvenog značaja“, naveo je Koprivica, dodajući da su odluke pravosuđa potvrdile pravnu održivost stavova Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i Vlade.

Koprivica je istakao da građani imaju pravo na istinu o tome kako je jedno od najvrjednijih državnih preduzeća prodato, pod sumnjom na nezakonite uticaje i mito, uz tvrdnju da za to postoje brojni dokazi u pravosnažnim aktima američkih organa. Takođe je poručio da očekuje nastavak objektivnog i efikasnog postupanja nadležnih institucija kako bi predmet konačno dobio pravosudni epilog.

Pravni tim Mila Đukanovića i njegove sestre Ane saopštio je da potpredsjednik Vlade Koprivica tom izjavom nedostojno utiče na sud i zloupotrebljava funkciju dajući komentare o sudskim postupcima koji su u toku. Najavili da će protiv njega podnijeti krivičnu prijavu i tužbu zbog povrede prava ličnosti.

Dejan Milovac (MANS), ocijenio je da će naredni period pokazati postoji li institucionalna spremnost da se predmet dovede do kraja, ili će javnost ponovo svjedočiti višegodišnjim proceduralnim sporovima bez konačnog ishoda. Posebno je istakao pitanje odgovornosti svih koji su, prema njegovim riječima, godinama omogućavali da predmet bude blokiran proceduralnim pitanjima umjesto da fokus ostane na eventualnoj korupciji tokom privatizacije.

Iz VDT nije bilo reakcija na ovonedjeljnu odluku Vrhovnog suda. Za sada, odluka Vrhovnog suda ne znači okončanje slučaja, već vraćanje procesa u fazu u kojoj nadležni pravosudni organi treba da odluče o daljim dokaznim radnjama. Time predmet Telekom, nakon više godina pravnih sporova i različitih tumačenja, ostaje otvoren. A mi tek treba da vidimo da li će, nakon bezmalo dvije decenije, priča o privatizaciji Telekoma Crne Gore dobiti valjan pravni epilog.