Skoro 3.000 sudskih postupaka zbog porodičnog nasilja u 2025. godini

Tokom 2025. godine, u Crnoj Gori je vođeno skoro 3.000 krivičnih i prekršajnih postupaka povezanih sa porodičnim nasiljem. Ovi podaci oslikavaju alarmantnu situaciju, dok dokumenti otkrivaju da nasilje može da bude prisutno u različitim oblicima, kao što su prijetnje bivših partnera, sinova prema ocima, pa čak i između braće.

Nada Drašković Vukoslavčević, bivša rukovoditeljka bezbjednosno-zaštitnih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, upozorava da borbu protiv porodičnog nasilja koče slaba institucionalna koordinacija, blaga kaznena politika, patrijarhalne norme i ekonomska zavisnost žrtava. Ona naglašava da je neophodno preći sa deklarativne zaštite na konkretne mjere.

Jedan od slučajeva koji ilustruje težinu problema je muškarac iz Berana koji je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog prijetnji bivšoj partnerki. U presudi Višeg suda u Bijelom Polju, navedeno je da je slao prijeteće poruke, ali je branio da to radi 'iz ljubavi'. Žena je pred sudom izjavila da se osjeća ugroženo.

Drašković Vukoslavčević ističe da blaga kaznena politika šalje poruku nekažnjivosti, što dodatno ruši povjerenje žrtava u pravosudni sistem. U Crnoj Gori, broj prijava za nasilje raste, ali sistem zaštite ostaje sa previše praznina. Službe podrške nisu dovoljno razvijene, a žrtve se suočavaju sa ozbiljnim preprekama kada pokušaju da potraže pomoć.

Kao jedan od najvećih izazova, ona navodi patrijarhalne stavove i društvene norme koje nasilje često gura pod tepih kao 'privatnu stvar'. Mnoge žene se ne usuđuju da prijave nasilje iz straha od odmazde ili osude okoline.

U drugom slučaju, muškarac iz Bijelog Polja je prijetio ocu, rekavši da će pobiti njega i članove porodice. Sud je ocijenio da su prijetnje bile ozbiljne i realne, posebno s obzirom na to da je okrivljeni bio pod dejstvom alkohola.

Drašković Vukoslavčević napominje da su ekonomska ucjena i strah od gubitka starateljstva nad djecom velike prepreke za izlazak iz nasilja. Žene koje napuste nasilnika često se suočavaju sa stambenom diskriminacijom, a država mora stvoriti mehanizme podrške za žrtve.

Osim toga, u presudi jednog muškarca koji je prijetio da će zaklati svog brata, istaknuto je da je bio pod dejstvom alkohola i da je ranije bio osuđivan za nasilje. Drašković Vukoslavčević smatra da sistem u Crnoj Gori funkcioniše samo djelimično, a da su blage kazne i loša saradnja institucija doveli do tragičnih ishoda.

Žrtve prijavljuju nasilje, ali institucije često ne uspijevaju da im pruže pravovremenu zaštitu. Drašković Vukoslavčević predlaže da se femicid uvede kao posebno krivično djelo, sa rigoroznim kaznama, te da svakoj osobi koja prijavi nasilje bude obezbijeđena besplatna pravna pomoć odmah po prijavi.

Zvanični izvještaji pokazuju drastičan porast prijava nasilja u porodici, što je jasan znak za uzbunu za institucije i društvo da pređu sa deklarativne podrške na konkretne mjere za zaštitu žrtava.