Zabrana koncerta Baje Malog Kninđe

Nakon što je Uprava policije zabranila koncert Baje Malog Kninđe u Pljevljima, obrazloživši odluku "bezbjednosnim rizicima" i mogućnošću narušavanja "multietničkog sklada", uslijedila je i očekivana podrška dijela NVO sektora i građanskih aktivista, koji su ovu odluku pozdravili kao "odgovornu" i "zakonitu".

Međutim, upravo reakcije koje su uslijedile nakon zabrane možda su najbolje potvrdile suštinsku dilemu koja se već danima postavlja u javnosti – da li u Crnoj Gori postoje kulturni i identitetski izrazi koji su unaprijed označeni kao nepoželjni? U saopštenju NVO organizacija i aktivista praktično se ne krije suština problema: koncert jednog srpskog pjevača posmatra se kao potencijalna opasnost po "građanski karakter države", "društvenu koheziju" i "međunacionalni sklad".

Otvara se pitanje kakvo je to društvo u kom muzički događaj sa srpskim nacionalnim predznakom automatski postaje bezbjednosni problem? Posebno ako se zna da Crna Gora godinama bez problema organizuje i finansira brojne koncerte, manifestacije i javne nastupe sa vrlo jasnim političkim i ideološkim porukama — ali se problem javlja tek onda kada je riječ o izvođaču koji je popularan među Srbima.

Upravo zato sve više građana ovu zabranu ne doživljava kao pitanje bezbjednosti, već kao pitanje dvostrukih aršina. Jer ako je kriterijum "mogućnost podizanja tenzija", onda bi se isti princip morao primjenjivati na sve. U suprotnom, dolazimo do situacije u kojoj se jedan kulturni prostor smatra prihvatljivim i poželjnim, a drugi potencijalnom prijetnjom. A to onda više nije priča o javnom redu i miru. To je priča o selektivnoj toleranciji.

Posebno je simptomatično što NVO sektor u ovom slučaju pozdravlja zabranu kao pobjedu "građanske Crne Gore", iako bi upravo građanski koncept morao podrazumijevati jednaka prava za sve kulturne i identitetske izraze — sve dok ne pozivaju na nasilje i mržnju. Umjesto toga, javnosti se šalje poruka da je dovoljna sama mogućnost da se neko "osjeti uznemirenim" kako bi se opravdalo uskraćivanje prava na javni događaj.

I tu se dolazi do ključne kontradikcije savremene Crne Gore. Oni koji se godinama predstavljaju kao najveći borci protiv diskriminacije i podjela, danas bez zadrške podržavaju zabranu koncerta jer pripada "pogrešnom" kulturnom i identitetskom okviru. Zato se više ne postavlja samo pitanje zašto je zabranjen koncert Baje Malog Kninđe. Pitanje je — da li je u Crnoj Gori srpski kulturni prostor postao prihvatljiv samo dok je tih, nevidljiv i politički sterilan? Jer, ako jedan koncert postaje prijetnja državi, onda problem očigledno nije u muzici.