Vatrogasci upozoravaju na opasne požare tokom ljetnje sezone

Vatrogasci upozoravaju da će predstojeću sezonu obilježiti sve intenzivniji požari usljed klimatskih promjena, visokih temperatura i dugih sušnih perioda, dok iz Ministarstva pravde poručuju da Crna Gora već ima ozbiljan kazneni okvir za piromane, ali i da se priprema dodatno usklađivanje zakona sa novim evropskim standardima zaštite životne sredine.

Dok Crna Gora ulazi u još jednu turističku sezonu pod rizikom od velikih požara, iz Službe zaštite i spašavanja upozoravaju da su vatrene stihije danas mnogo opasnije nego ranije zbog klimatskih promjena, dugih sušnih perioda i jakih vjetrova. Ljudski faktor je i dalje među glavnim uzrocima katastrofa - upozorili su za Pobjedu iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.

Vatrogasci poručuju da sistem jeste spremniji nego prethodnih godina, ali priznaju da bez dodatnog ulaganja u ljudstvo, modernije opreme i snažnije prevencije neće biti moguće odgovoriti na sve zahtjevnije intervencije. Iz Ministarstva pravde navode da Crna Gora već ima ozbiljne zatvorske kazne za izazivanje požara, dok javnost nakon prošlogodišnjih tragedija sve glasnije traži strožu kaznenu politiku i efikasnije kažnjavanje piromana.

Služba zaštite i spašavanja svake godine pred početak ljetnje sezone sprovodi niz priprema kroz provjeru vozila, opreme, sistema i raspoloživosti ljudstva. – I ove godine se radi na tome da sistem bude što spremniji za povećan broj intervencija koje se očekuju tokom ljetnjih mjeseci. Međutim, treba biti realan i reći da izazovi postoje. Klimatske promjene, duži sušni periodi, visoke temperature i jak vjetar dovode do toga da su požari intenzivniji i zahtjevniji nego ranije. Zbog toga je veoma važno da nastavimo sa kontinuiranim ulaganjem i u tehniku i u kadar. Služba će svakako odgovoriti svojim maksimumom, ali je jasno da ovakav posao traži stalno unapređenje šireg sistema, dodatne obuke i modernizaciju opreme kako bi odgovor bio još efikasniji – naveli su iz Službe zaštite i spašavanja.

Naglašavaju da su i ljudstvo i oprema jednako važni, ali da je kadar ključ svakog sistema zaštite i spašavanja. – Možete imati kvalitetnu opremu, ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi teško je odgovoriti na veliki broj istovremenih intervencija, posebno tokom ekstremnih požarnih sezona. Naravno, postoji potreba i za dodatnom modernizacijom opreme, naročito kada su u pitanju šumski požari, zaštitna oprema, specijalizovana vozila i sistemi za komunikaciju i izviđanje terena. Služba u sklopu svojih kapaciteta predano radi na konstantnom poboljšanju ovih parametara i već je tokom 2026. godine znatno unaprijedila kapacitete i opremljenost u odnosu na prethodne periode. Suština je da sistem mora da se razvija paralelno – i kadrovski i tehnički – ističu oni.

Iz Službe zaštite i spašavanja upozoravaju da se problem požara ne može posmatrati samo kroz prizmu kažnjavanja. – Kaznena politika svakako ima svoj značaj i stav Službe je da strože sankcije mogu djelovati preventivno, posebno kada govorimo o namjernom paljenju ili neodgovornom ponašanju. Međutim, problem je širi od toga. Veliki broj požara nastaje ljudskim faktorom – spaljivanjem otpada, čišćenjem imanja bez kontrole, nepažnjom u prirodi, bacanjem opušaka i slično. Tu je veoma važna edukacija građana i razvoj svijesti o rizicima koje takvo ponašanje nosi. Dakle, nije dovoljno samo kažnjavati. Potrebni su kontinuirana preventiva, edukacija, rad sa lokalnim zajednicama i veća uključenost svih institucija – poručuju iz Službe.

Sagovornici Pobjede smatraju da se upravo kroz preventivu može uraditi najviše prije početka požarne sezone. – To podrazumijeva čišćenje rastinja i suvog gorivog materijala, izradu i održavanje protivpožarnih puteva i prosjeka, bolju pristupačnost kritičnim lokacijama, kontrolu divljih deponija, kao i pojačan nadzor rizičnih područja tokom ljetnjih mjeseci. Takođe, veoma je važna saradnja između službi zaštite i spašavanja, lokalnih uprava, komunalnih službi, državnih institucija i samih građana. Požari se ne mogu posmatrati samo kao problem vatrogasaca – to je pitanje bezbjednosti cijele zajednice – navode oni.

Posebno ističu da je prošlogodišnje iskustvo sa ljudskom žrtvom dodatno upozorilo javnost koliko posljedice požara mogu biti ozbiljne. – Situacije kao one od prošle godine opomenu sve nas koliko požari mogu biti opasni i koliko brzo situacija može izmaći kontroli. Mislimo da su građani nakon toga postali svjesniji ozbiljnosti problema, posebno kada se vidi da posljedice nijesu samo materijalne, već mogu biti i tragične po ljudske živote. Ipak, važno je da ta svijest ne traje samo nekoliko dana nakon velikih događaja. Potrebno je kontinuirano raditi na kulturi prevencije, odgovornom ponašanju i razumijevanju da jedan mali propust može imati ogromne posljedice – upozoravaju iz Službe zaštite i spašavanja.

Iz Ministarstva pravde, odgovarajući na pitanje Pobjede da li razmatraju strože sankcije po uzoru na Grčku, gdje su uvedene visoke kazne za piromane, poručuju da Krivični zakonik Crne Gore već sadrži jasne i u velikoj mjeri sa međunarodnim standardima usklađene odredbe u oblasti zaštite života, zdravlja i imovine od požara i drugih opasnosti. – Članom 327 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji se odnosi na izazivanje opšte opasnosti, propisane su kazne od jedne do osam godina zatvora kada postoji opasnost po život ili tijelo ljudi ili je pričinjena imovinska šteta veća od 20.000 eura, odnosno kazne od jedne do deset godina zatvora kada je djelo izvršeno na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi. Takođe, članom 338 Krivičnog zakonika, koji se odnosi na teška djela protiv opšte sigurnosti, propisane su kazne od dvije do deset godina zatvora kada nastupe teške tjelesne povrede ili imovinska šteta veća od 40.000 eura, odnosno kazne od tri do petnaest godina zatvora u slučaju smrti jednog ili više lica - ukazali su iz Ministarstva pravde.

Oni su objasnili da propisani rasponi kazni predstavljaju ozbiljan normativni okvir, ali da je riječ o oblasti koja zahtijeva kontinuirano praćenje i saradnju svih nadležnih institucija, uključujući policiju, tužilaštvo, sudstvo i druge organe nadležne za zaštitu i spašavanje, imajući u vidu ozbiljne posljedice koje požari mogu izazvati po ljude, imovinu i životnu sredinu. - Postojeće odredbe pružaju sudovima mogućnost da u svakom pojedinačnom slučaju adekvatno cijene težinu djela i okolnosti konkretnog događaja. Istovremeno, imajući u vidu razvoj međunarodnih standarda u oblasti zaštite životne sredine, Ministarstvo pravde trenutno radi na usklađivanju zakonodavstva sa Direktivom Evropske unije iz 2024. godine o zaštiti životne sredine kroz krivično zakonodavstvo, čime će se dodatno unaprijediti i ojačati postojeći pravni okvir. Prijedlog izmjena trenutno je u fazi usklađivanja sa sugestijama Evropske komisije – saopšteno je iz Ministarstva.

Kada je riječ o preventivnom djelovanju tokom turističke sezone, iz Ministarstva pravde ocjenjuju da adekvatna kaznena politika može imati značajan preventivni efekat. – U pogledu preventivnog djelovanja, posebno u susret turističkoj sezoni, smatramo da adekvatna kaznena politika može imati značajan preventivni efekat i doprinijeti smanjenju broja požara. Međutim, za efikasno djelovanje neophodan je i koordinisan pristup svih nadležnih institucija, uključujući pojačan inspekcijski nadzor, pravovremeno reagovanje nadležnih organa i kontinuirano podizanje svijesti građana o posljedicama izazivanja požara i ugrožavanja opšte sigurnosti – zaključuju iz Ministarstva pravde.

Sagovornici Pobjede upozoravaju da sama visina kazni nije dovoljna ukoliko ne postoji efikasna kontrola, brza reakcija institucija i kontinuirana edukacija građana o opasnostima koje požari nose. Grčka je posljednjih godina značajno pooštrila kaznenu politiku zbog katastrofalnih požara koji su odnijeli ljudske živote i uništili ogromne površine šuma i naselja. Za izazivanje požara iz nehata predviđene su novčane kazne koje mogu dostići desetine hiljada eura, dok se za namjerno izazivanje požara izriču višegodišnje zatvorske kazne koje u težim slučajevima mogu doseći i doživotni zatvor. Prema novim grčkim pravilima, građani koji ne očiste svoja imanja od zapaljivog materijala mogu biti kažnjeni novčano, a za izazivanje požara koji ugrožavaju živote ljudi predviđene su drastične sankcije.

U pojedinim državama Evropske unije kazne su još strože: - Španija – za izazivanje velikih šumskih požara kazne zatvora mogu biti do 20 godina; - Italija – za podmetanje požara predviđene su kazne do 10 godina zatvora; - Francuska – izazivanje požara sa smrtnim posljedicama kažnjava se i do 15 godina zatvora uz visoke novčane kazne; - Portugal – jedna od država najpogođenijih požarima, za teške slučajeve piromanije propisuje kazne do 12 godina zatvora; Evropska unija kroz novu Direktivu o zaštiti životne sredine iz 2024. godine dodatno insistira na strožem kažnjavanju ekoloških krivičnih djela, među kojima su i izazivanje velikih požara i uništavanje prirodnih resursa. Crna Gora i region: Zakoni postoje, ali javnost traži strožu praksu.

U Crnoj Gori za izazivanje opšte opasnosti požarom propisane su kazne od jedne do osam godina zatvora, odnosno od jedne do deset godina ukoliko je ugrožen veći broj ljudi. Ako nastupe teške posljedice ili smrt, kazne mogu doseći i do 15 godina zatvora. Ipak, javnost godinama upozorava da je problem u blagoj kaznenoj politici i rijetkim presudama koje bi imale snažan preventivni efekat. Slična situacija je i u zemljama regiona: - Srbija – za izazivanje opšte opasnosti požarom kazne se kreću od šest mjeseci do 12 godina zatvora, u zavisnosti od posljedica; - Hrvatska – za teško djelo protiv opšte sigurnosti usljed požara predviđene su kazne do 15 godina zatvora.