Fugu riba se odomaćila u Jadranu

Srebrnopruga napuhača (fugu), jedna od najotrovnijih riba na svijetu, više se ne može smatrati slučajnim gostom u Jadranu, upozorio je naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović. On je dodao da su ribari ključni saveznici u praćenju opasne vrste.

Dr Joksimović je kazao da nakon novih nalaza u blizini Budve, ova invazivna toplovodna vrsta već je uspostavila populaciju u našem moru, što povezuju sa klimatskim promjenama i kontinuiranim rastom temperature Jadrana. Prvi nalaz srebrnopruge napuhače (Lagocephalus sceleratus) u Crnoj Gori registrovan je 20. jula 2015. godine kod Rafailovića. Ribari su tada u mreži, na dubini od pet do šest metara, pronašli nepoznatu vrstu, a analizom je utvrđeno da se radi o srebrnoprugoj napuhači, jednoj od najotrovnijih invazivnih vrsta u Mediteranu.

Još 2008. godine u Jadranu je registrovana i srodna vrsta iz porodice napuhača – Sphoeroides pachygaster, što je, kako kaže, bio prvi signal promjena koje danas postaju sve izraženije. Ne možemo govoriti o slučajnim nalazima, s obzirom na to da je ova vrsta prisutna gotovo deset godina i da je veoma zastupljena na istočnoj obali Jadrana, gdje i hrvatski instituti i ribari redovno prijavljuju susrete sa ovom ribom.

Prema riječima dr Joksimovića, sada već postoje jasni pokazatelji da je ova vrsta formirala stabilnu populaciju u Jadranskom moru. "Možemo slobodno reći da je ona uspostavila svoju populaciju u Jadranu. Prisutni su mužjaci, ženke i mlađe jedinke, što znači da ovdje imamo novu vrstu koja je zauzela svoju ekološku nišu i koja, na ovaj ili onaj način, utiče na domaće vrste. Pojava ove vrste direktno je povezana sa klimatskim promjenama i zagrijavanjem mora", naglasio je.

Klimatske promjene i zatopljenje Jadranskog mora uslovljavaju sve veće prisustvo toplovodnih vrsta. Morski organizmi danas postaju najbolji bioindikatori tih promjena. Ove ribe prirodno žive u toplijim morima, ali kako Jadran posljednjih godina bilježi konstantan rast temperature, sasvim je očekivano da će ih u budućnosti biti sve više.

Govoreći o opasnosti koju predstavlja srebrnopruga napuhača, dr Joksimović podsjeća da riba nije agresivna prema ljudima, ali da je izuzetno otrovna. "Otrov koji sadrži veoma je snažan i termostabilan, što znači da se ne uništava kuvanjem ili drugom termičkom obradom. Najveća koncentracija toksina nalazi se u unutrašnjim organima, ali tragovi mogu biti prisutni i na koži, zbog čega ribari moraju koristiti zaštitne rukavice prilikom rukovanja", objasnio je on.

On smatra da su crnogorski ribari danas dovoljno edukovani da prepoznaju potencijalnu opasnost i pravilno reaguju. "Mislim da su naši ribari dovoljno obučeni. Institut kontinuirano organizuje radionice i obuke, a značajnu ulogu imaju i društvene mreže preko kojih se informacije brzo šire. Ribari su naši najbolji saradnici jer su svakodnevno na moru i prvi primjećuju promjene", kazao je on.

Posebno je zahvalio ribarima koji, kako kaže, pokazuju visok nivo svijesti i odgovornosti. "Veoma je važno što svaki put kada ulove nešto nepoznato odmah kontaktiraju Institut. Mi potom, kroz naučne analize i saradnju sa drugim institutima u regionu, utvrđujemo o kojoj vrsti je riječ i informišemo javnost da li postoji opasnost i kako treba postupati. Iako nije agresivna prema ljudima, predstavlja ozbiljnu prijetnju zbog snažnog toksina koji sadrži, a naučnici apeluju na ribare i građane da svaku nepoznatu vrstu odmah prijave stručnjacima. O ovoj se vrsti više ne može govoriti kao o izolovanom ili slučajnom nalazu", upozorio je Joksimović.

Srebrnopruga napuhača sadrži otrov tetrodotoksin koji uslijed konzumacije može izazvati teške zdravstvene tegobe i smrt. Tetrodotoksin je najkoncentriraniji u gonadama i jetri, ali ga ima i na koži. Pretpostavlja se da je doza od 1 do 2 mg fatalna. Napuhači, umjesto da pobjegnu kada su u opasnosti, koriste svoja elastična tijela i sposobnost da brzo unesu ogromne količine vode, pa čak i vazduha kada je potrebno, da se pretvore u gotovo nejestivu loptu nekoliko puta veću od normalne veličine. Neke vrste takođe imaju bodlje na koži da bi bile još manje ukusne. Skoro svi sadrže tetrodotoksin, veoma jak neurotoksin koji može izazvati paralizu nervnog i respiratornog sistema i izazvati smrt.

Ova vrsta invazivnog je karaktera i ubraja se u tzv. lesepsijske migrante, vrste koje iz Crvenog mora kroz Sueski kanal prodiru u Sredozemlje. Izvorno, ove ribe žive u tropskim predjelima Indijskog i Tihog oceana. Zbog svoje grabežljivosti i nedostatka prirodnih neprijatelja, ova riba negativno utiče na biološku raznolikost te predstavlja prijetnju ribarstvu, jer oštećuje ribarske mreže da bi se dočepale ulova, trga mamce i udice.