Spor BB Hidro i države vrijedan 1,65 miliona eura

Postupak po tužbi kompanije BB Hidro, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, koja potražuje odštetu od 1,65 miliona eura, pokrenut je iznova pred Privrednim sudom. Tokom postupka, iz BBH su tvrdili da Vlada nije pokazala volju da se ugovor realizuje, imajući u vidu kašnjenje planskog dokumenta i propuste prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Optuživali su ih da su prekinuli postupak odobravanja izgradnje male hidroelektrane kako bi pojedincima omogućili sticanje političkih poena. Država je, s druge strane, odbacivala odgovornost, tvrdeći da nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa.

Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je djelimično usvojen tužbeni zahtjev kompanije i dodijeljena odšteta od 226.100 eura, postupak je krenuo iz početka. Ovaj iznos se odnosi na tzv. stvarnu štetu, odnosno iznos koji su uložili u pripremu realizacije projekta izgradnje male hidroelektrane (mHE) na vodotoku Slatina. Istovremeno im je usvojen zahtjev za utvrđenjem da je ugovor raskinut, dok je odbijeno da im država na račun izmakle dobiti isplati dodatni iznos od 1,4 miliona eura.

Apelacioni sud je u svom rješenju ocijenio da prvostepenom presudom nijesu jasno utvrđene činjenice koje se odnose na uslove i krivicu za raskid ugovora o koncesiji, dodajući da je to od bitnog uticaja na pravo tužioca na naknadu materijalne štete, kako obične, tako i izmakle koristi. Takođe, ukazano je da je prvostepenom presudom obavještenje o raskidu ugovora koje je BBH uputio Ministarstvu kapitalnih investicija u oktobru 2021. godine uzeto kao podloga za usvajanje tužbenog zahtjeva, iako u njemu nijesu bili sadržani razlozi za raskid.

Apelacioni sud je naglasio da Privredni sud nije uzeo u obzir ugovorne obaveze u vezi sa rokovima realizacije projekta i mogućnostima produženja faza. Takođe, nije se cijenilo da je BBH žalio na odluku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojom je prekinut postupak odobravanja izgradnje mHE. U obrazloženju se navodi da prvostepeni sud nije razmotrio sve relevantne aspekte, uključujući obaveze tuženog i postupanje u vezi sa eksproprijacijom.

U ponovljenom postupku, sud će morati utvrditi po kom osnovu je BBH dao izjavu o raskidu ugovora i da li je imao utemeljenje za to. Takođe, biće potrebno detaljnije razmotriti prigovore države na nalaz vještaka i dati obrazloženje za odbijene prigovore. Apelacioni sud je naglasio da je osnovanost zahtjeva za naknadu izgubljene dobiti takođe zavisna od odluke o načinu raskida ugovora i krivice za raskid, što ukazuje na kompleksnost ovog slučaja.