Zastoji u nabavci helikoptera i meteorološkog radara u Crnoj Gori

Nabavka višenamjenskog helikoptera vrijedna 23,9 miliona eura odgođena je za 2030. godinu, dok je meteorološkog radara koji košta dva miliona planiran za 2027. godinu. Bilježe se zastoji u obukama za vještačku inteligenciju u hidrometeorologiji, geološkim istraživanjima, kao i u zaštiti šuma koja čeka osnivanje državnog preduzeća.

Kasni rekonstrukcija dijela nasipa Škodra Skadar – Sukobin na rijeci Bojani, kao i izgradnja vatrogasnih domova - u Tivtu, Pljevljima i Kolašinu. Crnogorski sistem zaštite i spašavanja prvu godinu sprovođenja ključne petogodišnje Strategije završio je sa polovičnim učinkom i ozbiljnim kašnjenjima u najskupljim projektima. Iako je planirano da se uloži više od 22 miliona eura, realizovano je tek 11,24 miliona. Od 85 planiranih aktivnosti, čak 29 nije ispunjeno u roku, a izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova otkriva da ključni projekti u šumarstvu kasne zbog neformiranja institucija, u geologiji zbog nedostatka rukovodećeg kadra, dok je za modernizaciju sektora meteorologije falilo novca u budžetu.

- Realizovane aktivnosti prvenstveno su bile usmjerene na jačanje institucionalnih i operativnih kapaciteta sistema zaštite i spašavanja, unapređenje tehničke opremljenosti nadležnih službi, kao i sprovođenje pojedinih infrastrukturnih projekata od značaja za smanjenje rizika od katastrofa. Istovremeno, dio planiranih aktivnosti, naročito onih koje zahtijevaju značajnija finansijska sredstva ili složenije administrativne procedure, realizovan je djelimično ili je njihova implementacija odložena. Imajući u vidu da je riječ o početnoj fazi sprovođenja strateškog dokumenta, rezultati ukazuju na postepeno uspostavljanje institucionalnih i finansijskih pretpostavki za intenzivniju realizaciju planiranih aktivnosti u narednim godinama – konstatovano je u izvještaju uz ocjenu da je ukupan proces sprovođenja akcionog plana umjereno zadovoljavajući.

Strategija se sastoji iz sadrži četiri strateška cilja. Prvi (Razumijevanje rizika) obuhvata 62 aktivnosti – potpuno je realizovano 20, djelimično 21, a 21 nije. Zastoji su registrovani u šumarstvu i nacionalnim parkovima - izrada Preduzetnog plana zaštite od požara za privredno društvo za gazdovanje šumama je djelimična jer preduzeće još nije konstituisano, pa je rok pomjeren na 2027. godinu. Iz istog razloga kasni i obuka 80 čuvara šuma. U Nacionalnim parkovima, planovi za Solanu i Botaničku baštu, kao i infrastruktura za gašenje požara, čekaju EU fondove i biće donijeti ove godine.

Kao najizazovniji segment sistema izdvaja se oblast hidrometeorologije, gdje su ključne aktivnosti prolongirane primarno usljed budžetskih ograničenja. Zbog nedostatka sredstava nijesu sprovedene obuke za primjenu vještačke inteligencije, kao ni proces migracije podataka u hidrološku bazu WISKI, koja predstavlja najpoznatije svjetsko softversko rješenje za upravljanje hidrološkim podacima. Dodatno, umjesto prvobitno planirane popravke, utvrđena je potreba za temeljnom rekonstrukcijom mreže 46 stanica za podzemne vode, zbog čega je rok za završetak radova pomjeren sa četvrtog kvartala ove godine na isti period 2027. godine.

Najveća investicija u ovom sektoru, nabavka meteorološkog radara vrijedna dva miliona eura, odgođena je za kraj 2027. godine jer u kapitalnom budžetu nisu odobrena sredstva za tu namjenu. Prvobitni rok bio je IV kvartal 2026. godine. Finansijski izazovi prate i širu sliku sistema bezbjednosti i zaštite, gdje je evidentno kašnjenje u izradi Zakona o prekursorima eksploziva, čiji je novi rok drugi kvartal 2026. godine. Istovremeno, prolongirana je i analiza podataka neophodnih za proglašavanje vanredne zaštite od poplava do kraja 2026. godine, dok je adaptacija četiri magacina u Rogamima, investicija procijenjena na 423.500 eura, pomjerena za četvrti kvartal 2027. godine.

Planirana integracija zelenih rješenja (NbS) za prirodne katastrofe u nacionalno planiranje – neće biti realizovana u predviđenom roku (IV kvartal 2026). Predloženo je da se kroz program GEF8 izradi adekvatan projektni zadatak i plan aktivnosti, a rok je pomjeren na IV kvartal 2028. godine. U sektoru geoloških istraživanja, jačanje kadrovskih kapaciteta sprovedeno je djelimično, prvenstveno zbog činjenice da je Zavod veći dio godine bio bez rukovodećeg kadra, pa je završetak obuka planiran za kraj 2027. godine. Katastar riječnih nanosa je tehnički završen, ali nije u punoj funkciji jer nedostaje institucionalna verifikacija, što se očekuje do kraja 2026. godine.

Određene mjere su uspješno realizovane, uz poseban doprinos Crvenog krsta koji je kroz 12 radionica i brojne specijalizovane obuke (prva pomoć, spasioci na vodi i skijalištima) obuhvatio hiljade građana. Značajan iskorak ostvaren je u jačanju kapaciteta institucija razvojem trening modula o klimatskim promjenama, procjeni ranjivosti i planiranju prilagođavanja. Razvijeni su uz podršku međunarodnih partnera i biće integrisani u online platformu Uprave za ljudske resurse, čime postaju trajno dostupni zaposlenima u javnoj upravi i široj javnosti. Dodatno, podizanje svijesti formalizovano je uvrštavanjem Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa (13. oktobar) u školski kalendar.

Napredak je vidljiv i u normativnom i strateškom okviru. Usvojen je Program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći (2026–2029), usklađen sa pravnom tekovinom EU, dok je unapređenje zakona u oblasti hidrometeoroloških i seizmoloških poslova u završnoj fazi. Informisanost je značajno unaprijeđena uspostavljanjem centralizovane baze materijala o rizicima i zaštiti u okviru Crnogorskog informacionog sistema.

MUP i Vojska nabavili opremu. Od šest planiranih aktivnosti u okviru strateškog cilja 2 (Upravljanje rizicima – Rano upozoravanje) dvije su realizovane, dvije djelimične i dvije nijesu. MUP je u potpunosti nabavio opremu za zaštitu od zemljotresa i opštu opremu. Vojska je opremila dva tima za traganje i spašavanje, a isporučen je i prvi kontingent protivpožarne opreme za 300 vojnika, dok se ostatak očekuje u martu 2026. godine. Sprovedena je i obuka za 18 pripadnika specijalističkih jedinica.

Sa druge strane, ključni infrastrukturni IT projekti u oblasti šumarstva i zaštite prirode su u zastoju zbog administrativnih i finansijskih prepreka. Segment uzbunjivanje i rano upozoravanje koji za krajnji cilj ima uspostavljanje dva savremena sistema do 2030. godine, tokom 2025. godine suočio se sa ozbiljnim izazovima. Izrada studije za rano otkrivanje požara na području nacionalnih parkova je odgođena za IV kvartal 2026. godine, uz očekivanje da će se sredstva (50.000 eura) obezbijediti kroz projekat JICA i IPA fondove.

Projekat Monitoring šumskih ekosistema je skinut sa liste EU IPA fondova zbog neosnivanja državnog preduzeća za gazdovanje šumama. Nova šansa traži se kroz projekat Šume Crne Gore za zajednički prosperitet, a odluka o odobravanju očekuje se u drugom kvartalu 2026. godine, dok je rok za punu implementaciju pomjeren za kraj 2031. godine.

Fokus strateškog cilja 3 (Ulaganje u smanjenje rizika radi povećanja otpornosti) je jačanje avio-helikopterske jedinice. Strategijom je predviđeno da se do 2030. godine poveća broj vazduhoplova sa polaznih pet na osam. Međutim, nabavka višenamjenskog helikoptera, koja uključuje i obuku dva pilota i dva tehničara, ostala je nerealizovana. Ukupna vrijednost projekta iznosi blizu 23,9 miliona eura, a planirano je da se finansiranje osloni na budžet Ministarstva unutrašnjih poslova (30 odsto), dok bi se preostalih 70 odsto obezbijedilo putem donacija, EU programa ili kredita. Prvobitno planirani rok za završetak aktivnosti (IV kvartal 2026) pomjeren je, a novi je IV kvartal 2030. godine zbog kako je navedeno - složenosti postupka nabavke, potrebe obezbjeđivanja finansijske konstrukcije i sprovođenja međunarodnih procedura nabavke.

- Imajući u vidu da je ova aktivnost ključna za unapređenje kapaciteta za odgovor na katastrofe, posebno u situacijama gašenja požara iz vazduha, evakuacije i spašavanja u nepristupačnim područjima, njena realizacija ostaje jedan od prioriteta u narednom periodu sprovođenja Strategije - navedeno je u dokumentu.

Aktivnosti u okviru strateškog cilja 4 (Pripravnost za efikasan odgovor i za unaprijeđenu ponovnu izgradnju (Build Back Better)) prilikom oporavka, sanacije i obnove dominantno se realizuju na lokalnom nivou i obuhvataju izradu planskih dokumenata, procjena rizika, lokalnih strategija, kao i unapređenje tehničkih i infrastrukturnih kapaciteta. Podrazumijeva i povećanje broja strateških i planskih akata za otpornije gradove, sa polaznih 67 na 109 do 2030. godine. Od ukupno 16 planiranih aktivnosti jedna je realizovana, pet nije a deset je djelimično. - Zabilježen je ograničen napredak u realizaciji velikog broja planiranih aktivnosti koje se odnose na izradu lokalnih planskih i strateških dokumenata. Dio opština započeo je procese izrade planova zaštite i spašavanja, lokalnih procjena rizika i strategija za smanjenje rizika od katastrofa, ali je značajan broj ovih aktivnosti i dalje u fazi pripreme ili je rok realizacije pomjeren za naredni period. Kao najčešći razlozi odlaganja identifikovani su ograničeni administrativni i stručni kapaciteti na lokalnom nivou, potreba usklađivanja sa nacionalnim dokumentima, kao i nedostatak finansijskih sredstava ili tehničkih podataka neophodnih za izradu planskih dokumenata – piše u izvještaju.

Strategijom je predviđena izrada akustičkih studija za šest opština. Nikšić, Šavnik, i Žabljak nijesu to uradili, u Zeti je u fazi izrade. Žabljak je novac za tu namjenu preusmjerio na Strategiju koja je bila planirana tek za 2027. U Zeti proces koči razgraničenje sa susjednim opštinama. Bar, Tivat i Cetinje su ove obaveze pomjerili za 2027. i 2029. godinu. Bar je donio plan za hemijske i tehnološke rizike, dok Budva i Danilovgrad to nijesu učinili. Planove zaštite od zemljotresa nijesu donijeli Nikšić i Šavnik, a planove od poplava