Veći rizik od uboda krpelja tokom boravka u prirodi

U posljednje vrijeme, sve češći boravak u prirodi donosi veći rizik od uboda krpelja, upozoravaju stručnjaci. Dr Soňa Gilić, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje, ističe da sa lijepim vremenom dolazi i povećan rizik od kontakta sa krpeljima, koji mogu prenijeti razna oboljenja, uključujući lajmsku bolest.

Saznanje o mogućim rizicima došlo je u trenutku kada se sezona krpelja produžava, a u Srbiji traje od ranog proljeća do kasne jeseni, sa najvećim brojem uboda u aprilu i maju. Dr Gilić naglašava da je porast aktivnosti krpelja direktno povezan sa vremenskim uslovima i boravkom ljudi napolju: 'Sa prvim zracima Sunca, veći je izlazak ljudi u prirodu i tu je povećan rizik od uboda krpelja'.

Podatci iz laboratorije ukazuju na prisustvo uzročnika lajmske bolesti: 'Od početka godine do kraja aprila analizirano je 119 krpelja. Kod 31 krpelja je izolovana bakterija Borrelia burgdorferi, odnosno uzročnik lajmske bolesti', rekla je dr Gilić. Međutim, ona naglašava važnost razlike između zaraženog krpelja i oboljele osobe: 'To znači da je krpelj zaražen, ali to ne znači da je kod osobe dijagnostikovana lajmska bolest'.

Ključni faktor je vrijeme koje krpelj provede na koži: 'Ukoliko je krpelj bio pričvršćen do 24 sata, smanjuje se šansa da je prenesena infekcija, dok što duže boravi na koži, time se povećava šansa da je prenesena infekcija', objašnjava dr Gilić. Prema njenim riječima, broj pacijenata je stabilan i varira u različitim godinama: 'Otprilike je broj isti. Tokom aprila i maja imamo najviše pacijenata. Ovog aprila, do kraja mjeseca 89 pacijenata je uradilo analizu krpelja'.

Krpelji se najčešće sreću u uobičajenim životnim okruženjima, a uglavnom je riječ o staništima gdje ima zelenog rastinja visine do jednog metra. Kada do uboda dođe, važno je pravilno reagovati, a prvi korak je javiti se svom ljekaru, kako bi se osiguralo pravilno uklanjanje i dalji nadzor. 'Ljekar će odlučiti kako će dalje teći taj zdravstveni nadzor', rekla je epidemiolog dr Gilić.

Ona posebno upozorava na česte greške prilikom uklanjanja krpelja: 'Najveća greška je premazati bilo kojim hemijskim preparatima… uljem, acetonom, alkoholom…'. Ove metode nose rizik od ubrzanog prenosa infekcije. Pravi način je jednostavan: 'Pravilno vađenje krpelja jeste isključivo mehanički i pincetom… jedan lagani pokret ka napolju, bez cimanja, zavrtanja', objašnjava doktorka.

U vezi sa prevencijom, preporuke ljekara su jasne i praktične: treba uživati, ali uz mjere opreza. To uključuje održavanje prostora, adekvatno oblačenje i korišćenje repelenta. Nakon boravka u prirodi, važno je preduzeti dodatne korake, kao što je samoprojekt kože, a odjeća treba odmah da se opere. Prilikom pregleda kože, posebnu pažnju treba obratiti na dijelove tijela koji su teže dostupni: pregibi i kosi dijelovi glave, gdje se krpelji često zadržavaju. Dobra je ideja zamoliti nekog od ukućana da pomogne u tom pregledu.

Ova upozorenja i savjeti ukazuju da boravak u prirodi ne treba izbjegavati, ali da je neophodno biti odgovoran i informisan kako bi se rizici sveli na minimum.