Porast predmeta nasilja u porodici otkriva slabosti kaznene politike

Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. duplira broj predmeta, a u odnosu na 2023. godine, broj predmeta o kojima su postupali je četiri puta veći.

Uputstvo je nametnulo tužiteljkama i tužiocima da imaju mnogo veći broj aktivnosti i da mnogo ozbiljnije pristupaju ovom pitanju i ovim predmetima. Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević izjavila je da tužilaštvo sada hitnije postupa, naročito u pogledu saslušanja žrtava. "To se saslušanje, i prema našim podacima, radili smo monitoring primjene ovog uputstva, odvija u roku od najkasnije 48 sati, sa možda određenim i rijetkim izuzecima, što je u velikoj mjeri i određeni podsticaj za samu žrtvu, odnosno uvjeravanje u to da institucije rade po pitanju njene prijave," rekla je Raičević.

Međutim, problem ostaje kaznena politika. Uslovne osude čine trećinu kazni, dok zatvorske kazne čine polovinu ukupnog broja. Najveći broj kazni i dalje je u rasponu od 6 do 12 mjeseci, dok su duže kazne veoma rijetke. Mjere poput udaljenja iz stana, koja je veoma važna za ohrabrenje žrtve i za to da se nasilniku pošalje poruka da je on taj koji će napustiti dom ukoliko vrši nasilje, primjenjuju se u svega četiri predmeta od 356 pravosnažno okončanih. "Dakle, to je veoma mali broj," kategorična je Raičević.

Raičević ističe da je potrebno strože kažnjavati kršenje zaštitnih mjera, poput zabrane prilaska, i ukazuje na to da podrška žrtvama mora biti veća. "Kroz razne mehanizme, poput podrške povjerljivog lica, boljeg informisanja o pravima žrtava, te upućivanja na besplatnu pravnu pomoć koja pomaže žrtvama da ostvare pristup pravdi. Takođe, potrebno je pažljivije sagledavati olakšavajuće okolnosti i lične prilike učinioca, kako one ne bi vodile na opravdano ublažavanje kazni u predmetima nasilja u porodici," dodaje ona.

Direktorica Centra za ženska prava zaključuje da su normativni okviri i hitnost u postupanju kada je riječ o slučajevima nasilja u porodici značajno unaprijeđeni, ali da je potrebno još mnogo rada i truda kako bi se na pravi način suprotstavili problemu koji je, nažalost, itekako prisutan u Crnoj Gori.