Genetski monitoring mrkog medvjeda u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se planira genetski monitoring mrkog medvjeda koji će početi u septembru, a čija će svrha biti dobijanje preciznijih podataka o brojnosti populacije. Ako broj jedinki pređe 420, što je više od planiranog fonda od jednog grla na 1.000 hektara, steći će se uslovi za odobravanje redovnog odstrijela, izjavio je Miloš Janković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Uprkos čestim zahtjevima lovaca i mještana koji žive u blizini prirodnih staništa medvjeda, ove godine neće biti redovnog odstrijela ove zaštićene vrste. Interventni odstrijel zahtijeva saglasnost Interventnog tima, što je navedeno u Akcionom planu za gazdovanje ovom zvijeri za 2026. godinu. Janković napominje da Ministarstvo nije davalo saglasnost za odstrijel mrkog medvjeda u posljednjih 20 godina, a redovni odstrijel može biti odobren samo uz preciznije podatke o populaciji, što trenutno nije slučaj.

Posljednjih 10 godina, populacija mrkog medvjeda je stabilna, sa prosječno 400 jedinki godišnje. Ipak, podaci ukazuju na manji prirast nego što se očekivalo, kao i na potrebu za boljim upravljanjem i unapređenjem monitoringa. Gubici zbog prirodne smrtnosti, krivolova i saobraćaja kreću se između 40 i 50 jedinki godišnje, dok je utvrđivanje potpunih gubitaka gotovo nemoguće jer mnogi slučajevi ostaju neevidentirani.

Kako bi se stvorili uslovi za precizne odstrijelne kvote, Crna Gora se uključuje u međunarodni projekat LIFE DinAlp Bear. Ovim projektom, primjenom neinvazivnih metoda poput DNK analize iz dlake i izmeta, dobiće se objektivni podaci s marginom greške ispod 10 odsto. Projekat traje od 2026. do 2031. godine, a aktivnosti na terenu počeće u septembru, sakupljajući 1.200 uzoraka izmeta.

Nekadašnji institut „osude medvjeda“, po kojem su mještani i lovci sami odlučivali o odstrijelu problematične životinje, ukinut je 2008. godine ratifikacijom Bernske konvencije. Danas je mrki medvjed (Ursus arctos L.) strogo zaštićena vrsta. Sukobi sa fatalnim ishodom su izuzetno rijetki, a u posljednjih pola vijeka u Crnoj Gori zabilježen je samo jedan direktan napad medvjeda na čovjeka.

Crna Gora je 2024. godine donijela prvi Plan gazdovanja mrkim medvjedom, koji podrazumijeva donošenje godišnjih akcionih planova. Plan se oslanja na iskustva Hrvatske i Slovenije, a osnovna namjena je osigurati opstanak vrste uz što manje konflikata i održiv suživot sa čovjekom. Formiran je i Interventni tim koji donosi odluke o odstrijelu problematičnih jedinki. Članovi tima su stručnjaci iz različitih institucija.

Janković naglašava da se odluka o odstrijelu donosi samo ako su iscrpljene sve druge mjere. U lovištima gdje obitavaju medvjedi, vukovi i šakali, stoka se može puštati na ispašu samo uz pratnju čobana, a noću se mora zatvarati u štale ili torove. Pčelinjaci takođe moraju biti ograđeni i pod stalnim nadzorom.

Mrki medvjed se suočava sa negativnim uticajima ljudskog djelovanja, poput gubitka staništa, krivolova i problema deponovanja otpada. Istraživanja su pokazala da medvjedi izbjegavaju kontakt s ljudima osim kada traže hranu. U periodu pripreme za zimski san, medvjedi intenzivno prave zalihe, a ženke sa mladuncima bježe iz dubokih šuma ka naseljima kako bi izbjegle dominantne mužjake.

U 2025. godini prijavljeno je 48 upada mrkog medvjeda u seoska gazdinstva. Poređenja radi, tokom 2024. godine zabilježeno je 51 štetni događaj. Janković se zalaže za promjenu sistema naknade štete, po uzoru na Hrvatsku, gdje postoji poseban državni fond za nadoknadu šteta.

Iako je riječ o zaštićenoj vrsti, ona je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a ne ekologije, što predstavlja izazov. Janković zaključuje da zaštita resursa nije isto što i konzervacija, te da je neophodno omogućiti regulisanje kvota za redovni lov kako bi se zaštitila populacija, ali i smanjili konflikti između ljudi i medvjeda.